Nije poznato kada je prvi put ljudskom rukom iz zemlje iskopan dijamant. Sigurno je, međutim, da se još u 4. stoljeću prije Krista na indijskom subkontinentu trgovalo sa svjetlucavim kamenjem. Ime dijamant potječe od grčke rijeci ‘adamas’ čime se ističe njegova čvrstoća i ‘nepobjedivost’ u odnosu na ostale tvari. Ekstremno stabilne strukture ugljika su ne samo jamstvo njegove čvrstoće već i uzrok spektralnog prelamanja svjetlosnih zraka u unutrašnjosti koje mu daje karakterističan odsjaj. To je ujedno i razlog visoke potražnje i popularnosti te simbol ljepote, vječnosti i uspjeha kako u žena tako i muškaraca.
Teška proizvodnja
No kako uvijek biva s lijepim stvarima, dijamanti su rijetki i dostupni samo u teškim okolnostima. Stvoreno u dubini zemlje, ovo rijetko kamenje na površinu izlazi samo tijekom vulkanskih aktivnosti što na neki način drži preglednim broj rudnika diljem svijeta. Većinom se ipak mogu naći na područjima južne Afrike, Brazila, Indije, Kine, Sibira, Australije i sjeverne Amerike. Proizvodnjom dijamanta na tržištu dominira kompanija De Beers. Osnovana 1880. godine od kasnijeg premijera južne Afrike Cecil Rhodesa, ta je kompanija 2001. godine preuzeta od britansko-južnoameričkog konzorcija predvođenog kompanijom Anglo American. S proizvodnjom od 50 milijuna karata, De Beers u svojim rukama drži čak 30 posto svjetskog tržišta dijamanata. Od navedenih 50 milijuna karata čak 33 milijuna potječe iz Bocvane, 15 milijuna potječe iz Južne Afrike, a 2 milijuna iz Namibije. U doba kada se mnogi bogate kroz ulaganja u industrijske i oplemenjene metale, pomisao na cijenu dijamanta budi fantaziju sličnog potencijala. Takav način razmišljanja posebno je atraktivan u današnjim vremenima kada se sve više ulaže u plemenite metale kako bi se, na neki način, sačuvala vrijednost novca od inflacije. Nakon 25 godina prvi put možemo promatrati opadanje produkcije dijamanata na svjetskom tržištu što dovodi do špekulacija o daljnjem rastu cijene tog dragulja. James Picton, analitičar W.H. Ireland u Manchesteru, specijaliziran za tržište dijamanta, smatra da bi 2015. godine globalna ponuda dijamanta mogla pasti za čak 2 posto. Premda su investicije u nove i stare rudnike bile plodne, sve se teže mogu naći profitabilna skladišta. Uza sve nižu produkciju, dolazi i do porasta potražnje za luksuznom robom i nakitom, posebice iz ‘boom – zemalja’ kao što su Indija i Kina. Samo u Kini danas se proda dvostruko više dijamanta nego što je to bio slučaj 2001. godine, te se ove godine računa na daljnji porast utrška od visokih 20 posto. Picton procjenjuje da će globalna potražnja do 2015. godine godišnje rasti po stopi 6 posto do iznosa od 23 milijarde dolara. Prošle je godine po prosječnoj cijeni od 84 dolara po karatu producirano oko 1,2 milijarde sirovih dijamanata ukupne težine 160 milijuna karata i protuvrijednosti od oko 13,4 milijarde dolara. Kada se prati porast cijene dijamanata, ipak nije moguće vidjeti neki posebno velik razvoj koji bi se možda mogao na prvi pogled očekivati. Dugoročno su cijene možda u porastu, no teško bi mogle zadovoljiti zahtjeve natprosječnih prihoda. Štoviše, tržište dijamantima neprikladno je za privatne ulagače pa je cijena većinom formirana kroz trgovinu stručnjaka za dijamante a ne kroz standardno kapitalno tržište. Upravo su stručnjaci u stanju procjeniti ‘fair’ cijenu uzimajući u obzir kvalitetu, formu, boju i čistoću kamena.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu