Hrvatska narodna banka u utorak je u Osijeku organizirala Susret guvernera regije u sklopu kojeg je, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku, održan i okrugli stol guvernera na temu ‘Inflacija i tehnologije plaćanja u svijetu koji se brzo mijenja’.

Na njemu su uz guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, sudjelovali Anita Angelovska Bezhoska, guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije, Primož Dolenc, v.d. guvernera Banke Slovenije, Irena Radović, guvernerka Centralne banke Crne Gore i Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Učinkovit platni instrument
Guverneri su razgovarali o izazovima inflacije u narednom periodu, izgradnji efikasnih i sigurnih sustava plaćanja u Europskoj uniji i u regiji te o razlozima i prednostima koje donosi projekt digitalnog eura. Guverner Boris Vujčić istaknuo je kako se inflacija u većini zemalja postupno smanjivala od kraja 2022. nadalje, zahvaljujući ublažavanju šokova na strani ponude i postupnom utjecaju restriktivne monetarne politike.

“Očekujemo da se takav trend i nastavi, nakon privremenog porasta opće razine cijena krajem 2024. i početkom 2025., pri čemu će se inflacija postupno približavati prema ciljanoj razini od dva posto. Najznačajniji rizici za povišenu inflaciju u Hrvatskoj i dalje se odnose na manjak radne snage na tržištu rada, spori rast produktivnosti, nestabilne cijene energije i sirovina te negativni utjecaj mogućih novih trgovinskih troškova i ograničenja uslijed šire geopolitičke nesigurnosti”, naglasio je guverner HNB-a.

Vujčić: Za susjedne regije digitalni euro mogao bi poslužiti kao most prema naprednijim financijskim sustavima.

Govoreći o unapređenju sustava plaćanja on je napomenuo kako bi modernizacija platne infrastrukture u regiji mogla smanjiti troškove, potaknuti ekonomsku integraciju s Europskom unijom i privući investicije. Prema njegovim riječima, suradnja i standardizacija ključni su za izgradnju snažnog i inkluzivnog platnog ekosustava koji koristi svim europskim građanima.

“Suradnja nudi obostrane koristi: za regiju bi usvajanje EU standarda poput SEPA-e i sustava instant plaćanja moglo olakšati pristup jedinstvenom tržištu, dok bi za EU to značilo jačanje ekonomskih veza i regionalne stabilnosti. Platni sustav je, naime, dinamičan, oblikovan tehnologijom i promjenjivim potrebama potrošača, što zahtijeva proaktivnu prilagodbu EU-a i Zapadnog Balkana kako bi njihovi sustavi ostali otporni i spremni za budućnost.

Ukratko, put Europske unije – od harmonizacije SEPA-e do porasta instant plaćanja i digitalnih inovacija – ilustrira ključnu ulogu učinkovitih, sigurnih i inkluzivnih platnih sustava u poticanju ekonomskog napretka”, ustvrdio je Boris Vujčić, dodajući kako bi uvođenje digitalnog eura dodatno unaprijedilo sigurnost i učinkovitost u sustavu plaćanja u Europskoj uniji i Eurosustavu.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“Dok domaći platni sustavi već prelaze na gotovo trenutne i troškovno učinkovite digitalne kanale, mnoge prekogranične transakcije i dalje su spore, skupe i složene. U tom kontekstu, Europska središnja banka istražuje ideju jedinstvene digitalne valute koja bi se koristila paralelno s gotovinom.

Digitalno euro bi osnažio europski monetarni suverenitet, a potrošačima i poduzećima bi pružio siguran i učinkovit platni instrument koji bi neometano funkcionirao diljem Eurosustava. Za susjedne regije digitalni euro mogao bi poslužiti kao most prema naprednijim financijskim sustavima, povezujući lokalna gospodarstva s najvećim područjem jedinstvene valute na svijetu”, rekao je guverner HNB-a.

Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, kazao je kako je organizacija ovakvog susreta na osječkom ekonomskom fakultetu iznimno važna jer potvrđuje ulogu fakulteta kao središta akademskih i stručnih rasprava o ključnim ekonomskim izazovima. ” Inflacija i tehnološke promjene oblikuju svjetsko gospodarstvo, a današnji studenti sutra će biti ključni sudionici i pokretači ekonomskih procesa, čije će razumijevanje tih tema imati izravan utjecaj na njihov akademski i profesionalni razvoj”, ustvrdio je Crnković.

Sustav otporan na promjene
U svom govoru naslovljenom ‘Enhancing Cross-border Payments in Europe and Beyond’, Piero Cipollone, član Izvršnog odbora Europske središnje banke, istaknuo je da je budući cilj jasan. “Moramo razviti sigurnije i pristupačnije alternative koje će globalna plaćanja učiniti jeftinijima, bržima i transparentnijima, a da se pritom ne dovedu u pitanje integritet, stabilnost i suverenitet.

Sada je vrijeme za akciju. Inovacijama, interoperabilnošću i predanošću otvorenim financijskim tržištima možemo izgraditi globalni platni sustav koji je otporan na geopolitičke promjene i koji može poduprijeti gospodarski rast i financijsku uključenost diljem svijeta”, naglasio je Cipollone.