U svibnju je nastavljen rast ukupnih depozita poslovnih banaka koji uključuju kunske i devizne štedne i oročene depozite te depozitni novac, tvrde analitičari Raiffeisenbank Austrije, pa su ukupni depoziti dosegnuli 173,5 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini zabilježeni relativno snažni mjesečni rast (od 2,2 milijarde kuna) dominantno je generiran rastom štednih i oročenih kunskih depozita (1,3 milijarde kuna) koji su na kraju svibnja dosegnuli iznos od 48,6 milijardi kuna. Nešto skromniji rast no prethodna dva mjeseca zabilježio je depozitni novac (588 milijuna kuna), dok su najmanju promjenu zabilježili devizni oročeni i štedni depoziti koji su u razdoblju od mjesec dana porasli svega 233 milijuna kuna dosegnuvši pritom 91,2 milijarde kuna te još predstavljaju najviši oblik štednje u hrvatskim bankama.

Rast depozita
Promatrajući na godišnjoj razini, depoziti deponirani u bankama i dalje bilježe dvoznamenkaste stope rasta. Štoviše, i u svibnju ove godine ukupni depoziti poslovnih banaka porasli su za više od 20 posto. Očekivano najviše godišnje promjene i dalje bilježe kunski štedni i oročeni depoziti čija se godišnja stopa rasta prvi put u posljednjih godinu dana spustila ispod 40 posto (39 posto). Depozitni novac je u usporedbi sa stanjem na kraju svibnja 2006. viši 21,5 posto. Jedina kategorija depozita koja u usporedbi s prošlogodišnjim trendovima bilježi određeno ubrzavanje su devizni depoziti zabilježivši najviši godišnji rast u posljednjih četiri i pol godine (12,9 posto), a što je dijelom posljedica baznog efekta. U strukturi deviznih depozita po domaćim sektorima prevladava stanovništvo na koje se odnosilo 77 milijardu kuna štednje u stranim valutama. Na godišnjoj razini sektor stanovništva je povećao deviznu štednju za 6,2 milijarde kuna, a poduzeća za 2,6 milijardi. Međutim, relativni rast promatranih depozita snažniji je kod poduzeća (28 posto naprema 8,7 posto). Znatnije promjene zabilježene su kod kunskih depozita gdje je stanovništvo povećalo svoju štednju u kunama za 71 posto, a poduzeća za 96 posto. Ukupno su hrvatski građani na kraju promatranog mjeseca u bankama deponirali 22,5 milijardi kuna štednih i oročenih depozita, a poduzeća 16,4 milijarde kuna. Znatan izvor porasta depozita banaka kod HNB-a i nadalje je izdvojena obvezna pričuva u kunama koja je u prvih pet mjeseci ove godine povećana za milijardu kuna, tj. za 17,9 posto na godišnjoj razini, kaže se u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke. Povećanje kunske obvezne pričuve u 2007. godini posljedica je rasta kunskih depozita poduzeća i deviznih depozita stanovništva koji također pridonose povećanju osnovice za obračun kunske obvezne pričuve. Kontinuirani rast kunskih i deviznih depozita potaknut je, među ostalim, naporima poslovnih banaka da skuplje inozemne izvore zamijene povoljnijim, domaćim, što povećava potražnju za primarnim novcem za održavanje (na računima za namiru) i izvršavanje (na posebnim računima) obvezne pričuve.

Blagajnički zapisi
Izdvojena obvezna pričuva u kunama na kraju svibnja 2007. godine iznosila je 21,5 mlrd. kuna. U skladu s Odlukom o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a iz prosinca 2006., u 2007. godini u depozite banaka kod HNB-a ulaze i obvezni blagajnički zapisi HNB-a koje banke upisuju na osnovi prekoračenja “neoporezivog” rasta plasmana od 12 posto. Krajem travnja izvršen je prvi upis obveznih blagajničkih zapisa HNB-a u iznosu od 0,05 mil. kuna, na osnovi obračuna rasta plasmana za prvo tromjesečje. Veći iznos pojavio se svibnju kad je ukupno upisano zapisa u vrijednosti od 28,8 milijuna kuna.

Veće kamate na kratkoročne kredite

U prvom tromjesečju 2007. kamatne stope poslovnih banaka na kratkoročne kredite trgovačkim društvima bez valutne klauzule nastavile su se smanjivati, dok su se one na kratkoročne kredite stanovništvu bez valutne klauzule povećale. Tako se vagana kamatna stopa na kratkoročne kunske kredite trgovačkim društvima bez valutne klauzule smanjila sa 6,75 posto u prosincu na 6,68 posto u ožujku, dok se vagana kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništvu bez valutne klauzule povećala sa 11,84 posto na 12,14 posto. U istom se razdoblju osjetno povećala kamatna stopa na ostale kratkoročne kredite stanovništvu, sa 5,96 posto na 7,38 posto, što je njezina najviša zabilježena razina u posljednje dvije godine.