Glavni izvršni direktor najveće njemačke bankarske institucije Deutsche Bank AG Josef Ackermann kazao je kako njegova tvrtka razmišlja o uključivanju u 80 milijardi dolara vrijedan plan potpomognut od američke Savezne riznice, a kojemu je svrha da oživi tržište komercijalnih papira. “Razmatramo plan i u konstruktivnom smo dijalogu s američkim bankama, kao i s američkim vlastima. Bilo kakva potpora tržištu, pogotovo od privatnika, poželjna je, ali detalji još nisu dovoljno jasni kako bismo donijeli konačnu odluku”, kazao je Ackermann u subotu.

Nestabilnost tržišta
Najveće tri američke banke – Citigopu, JP Morgan Chase & Co te Bank of America, 15. listopada postigle su dogovor o osnivanju fonda koji bi kupovao imovinu uzdrmanih strukturalnih investicijskih sredstava (SIS). Glavni tajnik američke Savezne riznice Henry Paulson, inače bivši glavni izvršni direktor kompanije Goldman Sachs, sudjelovao je kao posrednik u pregovorima započetima još prošloga mjeseca nakon što je pad tržišta komercijalnih papira uzrokovao prodaju oko 75 milijardi vrijedne imovine, odnosno sredstava. Plan bi trebao pomoći SIS-u da izbjegne pad vrijednosti te daljnje nestabilnosti kreditnog tržišta. “U osnovi, ako uspijemo povećati potražnju, stvorimo transparentnost i doprinesemo vraćanju mira na tržište, to bi trebala biti dovoljna podrška tim sredstvima”, kazao je Ackermann, koji je sličan komentar izrekao i 21. listopada ispred 31 člana Instituta za međunarodne financije u Washingtonu. Deutsche Bank (DB) je druga njemačka banka koja je objavila da razmatra sudjelovanje u fondu, a prije je to objavila i Dresdner banka, bankovna jedinica njemačkog osiguravajućeg diva Allianza. Podršku fondu pružila je i američka korporacija Wachovia. Ackermann je također kazao kako je uvjeren da će se financijska tržišta stabilizirati te da će se DB držati svojih postavljenih ciljeva zarade za 2008. godinu. Ta banka bi rezultate za treći kvartal trebala objaviti prekosutra, a čelništvo banke reklo je kako iduće godine očekuju 8,4 milijarde eura profita prije oporezivanja.

Pad dionica DB-a
Od početka godine dionice DB-a pale su za 14 posto tako da je sada tržišna vrijednost kompanije 46,2 milijarde dolara. Problemi na kreditnom tržištu najveće svjetske banke i tvrtke za trgovinu vrijednosnim papirima samo u trećemu kvartalu stajale su više od 30 milijardi dolara zbog loših zajmova i gubitka u poslovanju. DB je morao otpisati 2,2 milijarde eura, a njihov američki rival Merrill Lynch prije nekoliko dana objavio je najveći kvartalni gubitak u svojoj 93-godišnjoj povijesti jer je morao otpisati čak 8,4 milijarde dolara sredstava, što je dvostruko više nego što su bila njegova prvotna predviđanja. Među najpogođenijima u toj krizi našla se britanska hipotekarna banka Northern Rock koja traži kupca za izvlačenje iz poteškoća. Među posljednjim ponudama navodno je i ona moćne američke financijske grupe GMAC, koja je u 50-postotnom vlasništvu automobilskog diva General Motorsa. GMAC u ponudu zapravo ide zajedno sa Cerebrusom, tajanstvenom privatnom equity kućom iz New Yorka. Cerebrus, o čijem poslovanju se malo zna, većinski je vlasnik GMAC jer ima 51 posto njihovih dionica, a njihova zajednička ponuda treća je ponuda za Northern Rock. Prve dvije su ponude Virgina Richarda Bransona, te ponuda JC Flowersa. GMAC je osnovan prije 88 godina radi financiranja mreže autodilera.

Gubitak Countrywidea 1,2 mlrd. dolara

Najveći američki hipotekarni zajmodavac, tvrtka Contrywide Financial (CF), objavio je kako je u trećemu kvartalu zabilježio 1,2 milijarde dolara gubitka, no dionice kompanije svejedno su porasle nakon što su najavili kako će se već u posljednjem ovogodišnjem kvartalu vratiti u pozitivno poslovanje te kako su odoljeli najgorem dijelu američke krize nekretninskog tržišta. Kvartalni gubitak po dionici CF iznosio je 2,85 dolara, a to je bio prvi kvartalni gubitak u posljednjih 25 godina te kompanije. Prošle godine ukupni je profit kompanije iznosio 647,6 milijuna dolara, odnosno 1,03 dolara po dionici.