Štednja u bankama nastavlja rasti, no građane u eri niskih kamata građane sve manje zanima oročavanje na duži rok. Krajem studenog ukupni depoziti (depozitni novac, štedni i oročeni depoziti) dosegnuli su 271,8 milijardi kuna, 2,8 posto više nego prije godinu dana, ističu analitičari Raiffeisen banke. Pritom su ukupni štedni i oročeni depoziti na godišnjoj razini nastavili s padom, za 2,8 posto, skliznuvši na 202 milijarde kuna.

Vrijednost depozitnog novca iznosi 69,7 milijardi kuna, što je blagi porast u odnosu na prethodni mjesec, no čak 22,6 posto više nego u isto vrijeme prije godinu dana. Najviše depozitnog novca u bankama drže građani, i to gotovo polovinu, što je oko 33,2 milijarde kuna, a preostalih 29,5 milijardi štede tvrtke. “Obje kategorije zabilježile su godišnje stope rasta iznad 22 posto što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni”, navode u RBA. Dodaju da je pad kamatnih stopa na depozite (i plasmane) direktna posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti radi ekspanzivne monetarne politike ECB-a i HNB-a.

S niskim povratima na štednju klijenti očito procjenjuju da im nije oportuno obvezivati se na dulji rok. U takvim su okolnostima kunski štedni i oročeni depoziti u posljednjih godinu dana pali za 868 milijuna kuna, a iznos u bankama smanjen na 34,9 milijardi kuna. “ECB planira kamatne stope držati niskima i ovoj godini, stoga je u narednom razdoblju moguće očekivati nastavak sličnih kretanja”, kažu u RBA.