Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Depoziti rasli 4 posto na 274 milijarde kuna

Autor: Poslovni dnevnik
07. prosinac 2017. u 21:59
Podijeli članak —
Depozitni novac dosegao 69,6 milijardi kuna/FOTOLIA

I kućanstva i poduzeća gomilaju gotovinu, a godišnje stope rasta iznose i po 20 posto.

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem listopada su iznosili su 273,8 milijardi kuna, što je 3,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, a 0,1 posto ili 290 milijuna kuna manje nego krajem rujna, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ukupni depoziti obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, a krajem listopada depozitni je novac iznosio 69,6 milijardi kuna, što je 0,4 posto manje nego mjesec dana prije, ali 23,3 posto ili oko 13 milijardi kuna više u odnosu na listopad prošle godine.

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem listopada su iznosili su 273,8 milijardi kuna, što je 3,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, a 0,1 posto ili 290 milijuna kuna manje nego krajem rujna, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Ukupni depoziti obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, a krajem listopada depozitni je novac iznosio 69,6 milijardi kuna, što je 0,4 posto manje nego mjesec dana prije, ali 23,3 posto ili oko 13 milijardi kuna više u odnosu na listopad prošle godine.

Iz RBA navode da su 32,4 milijarde kuna, odnosno 46,6 posto ukupnog depozitnog novca u listopadu držala kućanstva, dok je 29,9 milijardi kuna, odnosno 43 posto depozitnog novca pripadalo nefinancijskim društvima.

"Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 20 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni", navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.

Kako pojašnjavaju, pad kamatnih stopa na depozite izravna je posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti, što je odraz ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke (ESB) i Hrvatske narodne banke (HNB), a koja je uzrokovala pad kamatnih stopa na plasmanima. 

Autor: Poslovni dnevnik
07. prosinac 2017. u 21:59
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close