EN DE

Debitantske obveznice Crne Gore

Autor: Milan Šćekić
09. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Obveznice su izdane na pet godina uz kamatu od 7,87 posto, a prihod će se iskoristiti za krpanje proračuna

Nakon krize u Grčkoj Crna Gora je jedna od rijetkih europskih zemalja koja je emisijom obveznica odlučila doći do novca za pokrivanje proračunskog deficita.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nakon višemjesečne dileme između kredita Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) i izdavanja euroobveznica crnogorska vlada se odlučila za obveznice, što se pokazalo ispravnim. Iako debitant na međunarodnom tržištu kapitala, Crna Gora se predstavila emisijom euroobveznica u vrijednosti 200 milijuna eura. Iz crnogorskog ministarstva financija objavili su da su obveznice emitirane na rok od pet godina uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 7,87 posto. U strukturi onih koji su otkupili obveznice najviše su zastupljeni fondovi, sa 45 posto, banke su otkupile 38 posto izdanja, a privatne banke 10 posto. Među ulagačima se nalaze i “hedge” fondovi koji su otkupili tri posto, osiguravatelji sa dva posto, dok su ostali kupci također otkupili dva posto. Najviše investitora je iz Velike Britanije (30 posto), Njemačke i Austrije (24 posto) te Švicarske (22 posto). Vodeći aranžeri bili su Credit Suisse i Deutsche Bank, dok je Erste banka bila glavni menadžer u realizaciji čitave transakcije. Potražnja za crnogorskim obveznicama iznosila je više od 600 milijuna eura, što je, prema procjenama stručnjaka, iznenađenje s obzirom na to da se Crna Gora prvi put pojavljuje na tom tržištu. Prema tvrdnjama crnogorskih ekonomista, to je potvrda da je crnogorska ekonomija na dobrome putu da brzo i uspješno prođe kroz aktualnu krizu. Ponude za obveznice dostavilo je više od 140 investitora iz 25 zemalja diljem svijeta. U crnogorskom ministarstvu financija kažu da država ove godine neće potrošiti sav novac prikupljen emisijom obveznica, već će, kako se čini, dio biti rezerviran za iduću proračunsku godinu. Prema nekim procjenama, crnogorski proračun bit će izbalansiran, a 2013. čak u plusu.

Nakon krize u Grčkoj Crna Gora je jedna od rijetkih europskih zemalja koja je emisijom obveznica odlučila doći do novca za pokrivanje proračunskog deficita.

Nakon višemjesečne dileme između kredita Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) i izdavanja euroobveznica crnogorska vlada se odlučila za obveznice, što se pokazalo ispravnim. Iako debitant na međunarodnom tržištu kapitala, Crna Gora se predstavila emisijom euroobveznica u vrijednosti 200 milijuna eura. Iz crnogorskog ministarstva financija objavili su da su obveznice emitirane na rok od pet godina uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 7,87 posto. U strukturi onih koji su otkupili obveznice najviše su zastupljeni fondovi, sa 45 posto, banke su otkupile 38 posto izdanja, a privatne banke 10 posto. Među ulagačima se nalaze i “hedge” fondovi koji su otkupili tri posto, osiguravatelji sa dva posto, dok su ostali kupci također otkupili dva posto. Najviše investitora je iz Velike Britanije (30 posto), Njemačke i Austrije (24 posto) te Švicarske (22 posto). Vodeći aranžeri bili su Credit Suisse i Deutsche Bank, dok je Erste banka bila glavni menadžer u realizaciji čitave transakcije. Potražnja za crnogorskim obveznicama iznosila je više od 600 milijuna eura, što je, prema procjenama stručnjaka, iznenađenje s obzirom na to da se Crna Gora prvi put pojavljuje na tom tržištu. Prema tvrdnjama crnogorskih ekonomista, to je potvrda da je crnogorska ekonomija na dobrome putu da brzo i uspješno prođe kroz aktualnu krizu. Ponude za obveznice dostavilo je više od 140 investitora iz 25 zemalja diljem svijeta. U crnogorskom ministarstvu financija kažu da država ove godine neće potrošiti sav novac prikupljen emisijom obveznica, već će, kako se čini, dio biti rezerviran za iduću proračunsku godinu. Prema nekim procjenama, crnogorski proračun bit će izbalansiran, a 2013. čak u plusu.

Autor: Milan Šćekić
09. rujan 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close