U prvom tromjesečju ove godine od svih građevinskih kompanija izlistanih na burzi najveću dobit ostvario je Viadukt, i to 47,09 milijuna kuna. Iza njega slijede Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) te Ingra. No prema tržišnoj kapitalizaciji (zaključno sa 16. srpnja) Dalekovod sa 2,7 milijardi kuna vodeća je građevinska kompanija u Hrvatskoj. Druga je Tehnika sa 1,9 milijardi kuna tržišne kapitalizacije, te Institut građevinarstva sa 1,7 milijardi i Ingra sa 1,4 milijarde. Od početka ove godine zaključno s podacima od 16. srpnja sve su dionice građevinara ostvarile rast cijene.

Uzlet dionica
Najveći rast od čak 219,4 posto postigla je dionica Ingre. Odmah iza nje slijedi Hidroelektra s rastom od 184,9 posto i IGH sa 182-postotnim rastom. Najsporije su rasle dionice, tržišno najvećeg Dalekovoda, i to po stopi od 49,6 posto te Industrogradnje sa 61,9 posto. Viadukt je u prvom kvartalu ostvario zaradu od 15,35 kuna po dionici. Ukupni prihodi su iznosili 318,4 milijuna kuna, a uz Hidroelektru ovo je druga tvrtka koja nije ostvarila prihode na inozemnim tržištima. IGH je ostvario zaradu po dionici 169,27 kuna, a neto dobit bila je 26,8 milijuna kuna. Ukupan prihod tvrtke je 182,3 milijuna kuna, a prihod od izvoza je 7,6 milijuna. Kao vodeća projektantska tvrtka IGH je dobio nekoliko poslova na gradnji autocesta u Bosni i Hercegovini, a na domaćem tržištu je dobila vrijedan projekt niskopodne željezničke pruge Zagreb – Rijeka. Svoje buduće planove kompanija je vezala uglavnom uz inozemna tržišta, pa tako osim u Bosni i Hercegovini planira krenuti na tržišta Albanije i Ukrajine. Ingra, treća po dobiti u prvom kvartalu, ostvarila je zaradu po dionici od 478,3 kune. Neto dobit iznosila je 19,4 milijuna kuna, a ukupni prihodi bili su 92,3 milijuna. Prihod od izvoza gotovo se izjednačio s domaćim tržištem te iznosi 34,8 milijuna, a prihod od domaćeg tržišta iznosi 46,1 milijun kuna. Dalekovod kao najveća kompanija prema tržišnoj kapitalizaciji u prvom je kvartalu ostvario neto dobit u iznosi 14,7 milijuna kuna što je četvrti rezultat na ljestvici najboljih prema zaradi. Od ukupno 320,2 milijuna prihoda 11,8 milijuna otpada na inozemstvo. Zarada po dionici iznosila je 6,43 kuna. Dalekovod ima dogovorenu cijelu poslovnu godinu, a veliki poslovi dogovoreni su na tržištima Kazahstana i Norveške. Kompanija više vezana za domaće tržište, i to visokogradnju, Tehnika, u prvom je kvartalu ostvarila dobit po dionici od 37,8 kuna. Neto dobit je iznosila 6,4 milijuna. Od ukupno 267,1 milijun kuna prihoda svega 197.000 ostvareno je od izvoza, a sve ostalo na domaćem tržištu. Hidroelektra niskogradnja, koja nije uopće ostvarila promet na inozemnim tržištima, imala je zaradu po dionici 460,54 kune, a neto dobit iznosila je 6,8 milijuna kuna. Ukupni su prihodi bili 242,06 milijuna kuna. Đuro Đaković Montaža ostvarila je u prvom tromjesečju ove godine neto dobit u iznosu 1,5 milijuna kuna. Prihod od izvoza, koji iznosi 59,2 milijuna kuna, u slučaju ove kompanije nadmašio je one s domaćeg tržišta od 48,8 milijuna. To je i jedina građevinska kompanija koja više od polovice prihoda ostvaruje u inozemstvu, a s obzirom na persepektive, očekuju da će se taj trend nastaviti. Naime, za sljedećih 8-9 godina procjenjuju da će imati osigurane poslove na europskom tržištu s obzirom na zamah energetskog tržišta.

Industrogradnja u minusu
Lavčević u strukturi ukupnih prihoda od 80,5 milijuna kuna ima veći udjel prihoda ostvarenih na domaćem tržištu – 71,3 milijuna. U prvom kvartalu kompanija je ostvarila zaradu od 12,45 kuna po dionici, a neto dobit iznosila je 5,5 milijuna kuna. Jedini građevinac koji je prvo tromjesečje završio s gubitkom je Industrogradnja. Ukupni su prihodi bili 28,1 milijun kuna od čega je 3,5 milijuna kuna od prihoda u inozemstvu. Budući da tvrtka zbog blokade računa i nelikivdnosti nije mogla ugovarati poslove u 2005. godini, rezultat poslovanja je gubitak od 16,1 milijun kuna.

Broj građevinskih dozvola manji za petinu

Građevinskom sektoru, sudeći prema posljednjim podacima, ipak prijeti usporavanje. U Hrvatskoj je tijekom svibnja izdano 967 građevinskih dozvola, što je za 21,2 posto manje u odnosu na svibanj prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U prvih pet mjeseci ove godine izdano je ukupno 5200 građevinskih dozvola, a to je za 7,2 posto u manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno se bilježi i pad vrijednost građevinskih radova po dozvolama izdanim u svibnju ove godine – predviđena vrijednost je 1,58 milijardi kuna, a u prošlogodišnjem svibnju bila je 2,18 milijardi kuna. Dozvolama izdanim u prvih pet mjeseci predviđena je približno ista vrijednost radova, od 11,56 milijardi kuna prema 11,55 milijardi kuna u istom prošlogodišnjem razdoblju. Građevinskim dozvolama izdanim predviđena je gradnja 1717 stanova s prosječnom površinom 84 četvornih metara.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret