Ante Samodol ponovno je svojim izjavama uzdrmao tržište kapitala izjavivši kako će iduća vlada, koja god bila, morati barem na godinu dana zamrznuti uplaćivanje u II. stup te 4,5 milijardi kuna, koliko se u njega godišnje slije, prebaciti u državni mirovinski fond kako bi se spasio proračun. “Nitko to nema hrabrosti reći iako će to učiniti obje opcije, koja god dođe na vlast. Proračun će im biti prioritet”, izjavio je Ante Samodol u tjedniku Nacional. Mirovinski fondovi nisu htjeli službeno komentirati izjavu regulatora. No u njihovu okruženju primjećuje se veliko nezadovoljstvo načinom razmišljanja regulatora.

‘To su bedastoće’
Najizravniji u odgovoru bio je Dragan Kovačević, ekonomski strateg HNS-a, nekadašnji čelni čovjek HAGENE, a prema nekim neslužbenim informacijama i potencijalni Samodolov nasljednik. “Ne znam čija je to mašta, ali iz izjave vidimo da Samodol sigurno nema dobre namjere za razvoj hrvatske ekonomije”, kaže Kovačević. Ističe da o zamrzavanju uplata u II. stup ne razmišlja nijedna relevantna politička stranka u zemlji. “Drugi stup treba poticati, a ne ga suspendirati i ukidati, ali razmišljanje o nacionalizaciji je poznato. Datira još iz Sanaderova vremena kada je dvojac Samodol-Sanader imao takve namjere radi financiranja jednokratne potrošnje. Ova najnovija izjava je jedna u nizu Samodolovih izrečenih bedastoća”, upozorava Kovačević.

Mirovinski fondovi ne žele se petljati s regulatorom i nije bilo moguće dobiti službene izjave njihovih čelnika. Doduše, akteri tržišta kapitala bliski tim fondovima ističu kako se manjak u proračunu može riješiti na brojne načine i da nema razloga da se zamarzavaju uplate u drugi stup. Ipak, ostavljaju mogućnost da se takav scenarij odigra jer sve ovisi o tome hoće li iduća vlada biti sposobna provesti konkretne mjere. “Politika može raditi što hoće. Može, primjerice, subvencionirati domaću poljoprivredu i tako deset godina novac bacati u vjetar. Najnoviji primjer takve politike je Mađarska koja je nacionalizirala svoje mirovinske fondove jer su ‘krpali’ proračun. Sada traže pomoć MMF-a”, upozorava naš sugovornik. Iduća vlada može zamrznuti uplate u fondove, no time otvara Pandorinu kutiju. Ne samo da se štedjeti ne može ukidanjem štednje jer je mirovina u drugome stupu upravo to, nego se stvara dodatan problem financiranja države. Mirovinski su fondovi u svojim portfeljima u listopadu imali 27,1 milijardu kuna državnih obveznica, što je 66,5 posto njihove ukupne imovine. Kao takvi, kažu nam sugovornici, oni su državi idealni kupci novog zaduženja jer se ono sada radi na domaćem tržištu.

Tko će kupovati dug države
“Što kada država bude izdavala nove obveznice? Imajući u vidu situaciju na međunarodnim tržištima kapitala, izlazak bio bi rizičan i skup. Zato se država većinom i okreće domaćim izvorima, a tu su onda mirovinski fondovi glavni kupci. Ako se zamrzne priljev kapitala, mirovinski fondovi neće imati čime kupovati novi dug”, objašnjava naš sugovornik. Upozorava da su posljedice poteza zamrzavanja uplata u drugi stup na godinu nesagledive.