Prema projekcijama iz ekonomske politike vlade Crne Gore, koja je objavljena prošli tjedan, iduće godine bit će završena privatizacija u turizmu, osiguranju i bankarstvu u toj državi.
Uz prodaju turističkih kompanija, Lovćen osiguranja te Nikšićke i Pljevaljske banke privatizacijskim planom za iduću godinu, zasnovanim na potrebi ubrzanja tog procesa, bit će obuhvaćen dovršetak privatizacije Termolektrane Pljevlja i državnog udjela u Rudniku ugljena, kao i pet manjih crnogorskih hidroelektrana. U prerađivačkoj industriji najavljena je pak prodaja namjenskih poduzeća i onih koja se bave preradom drveta i metala ili proizvodnjom hrane i pića, duhana, tekstila i kože. Planirana je privatizacija Luke Bar, Brodogradilišta Bijela, Željeznice, Montenegro airlinesa i aerodroma.
“Ubrzat će se privatizacija u oblasti komunalnih usluga i povećati učešće privatnog sektora”, najavljeno je iz vlade. “Posebno će se ubrzati privatizacija u društvenim djelatnostima, naročito u oblasti sporta”. Privatizacijski prihodi bit će iskorišteni za razvoj infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta i pokriće budžetskog deficita. Postojeća procedura praćenja realizacije ugovora o privatizaciji, poručuju iz vlade, bit će preispitana, a razmotrit će se i mogućnost formiranja operativnog tijela koje bi pratilo ispunjavanje ugovorenih obveza, posebno u pogledu dodatnih investicija, socijalnih programa i ekološke komponente. Vlada također namjerava iduće godine intenzivirati realizaciju svog Programa prestrukturiranja poduzeća i podrške razvoju institucija za kompanije s ekonomski opravdanim gospodarskim planovima, dok će se za tvrtke iz grana kod kojih je došlo do pada proizvodnje razmotriti mogućnost uključivanja u BAS program. Na osnovi dosadašnjih i očekivanih rezultata privatizacije za iduću godinu vlada je projektirala 180 milijuna eura stranih direktnih investicija, a kao osnovne zadatke ekonomske politike zacrtala je i smanjenje broja nezaposlenih za oko deset tisuća, deficita bilansa robe i usluga na oko 200 milijuna eura i održavanje stope inflacije do tri posto.
Najveći će zalogaj 2006. biti prodaja turističkih tvrtki, Lovćen osiguranja te Nikšićke i Pljevaljske banke
Prema projekcijama iz ekonomske politike vlade Crne Gore, koja je objavljena prošli tjedan, iduće godine bit će završena privatizacija u turizmu, osiguranju i bankarstvu u toj državi.
Uz prodaju turističkih kompanija, Lovćen osiguranja te Nikšićke i Pljevaljske banke privatizacijskim planom za iduću godinu, zasnovanim na potrebi ubrzanja tog procesa, bit će obuhvaćen dovršetak privatizacije Termolektrane Pljevlja i državnog udjela u Rudniku ugljena, kao i pet manjih crnogorskih hidroelektrana. U prerađivačkoj industriji najavljena je pak prodaja namjenskih poduzeća i onih koja se bave preradom drveta i metala ili proizvodnjom hrane i pića, duhana, tekstila i kože. Planirana je privatizacija Luke Bar, Brodogradilišta Bijela, Željeznice, Montenegro airlinesa i aerodroma.
“Ubrzat će se privatizacija u oblasti komunalnih usluga i povećati učešće privatnog sektora”, najavljeno je iz vlade. “Posebno će se ubrzati privatizacija u društvenim djelatnostima, naročito u oblasti sporta”. Privatizacijski prihodi bit će iskorišteni za razvoj infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta i pokriće budžetskog deficita. Postojeća procedura praćenja realizacije ugovora o privatizaciji, poručuju iz vlade, bit će preispitana, a razmotrit će se i mogućnost formiranja operativnog tijela koje bi pratilo ispunjavanje ugovorenih obveza, posebno u pogledu dodatnih investicija, socijalnih programa i ekološke komponente. Vlada također namjerava iduće godine intenzivirati realizaciju svog Programa prestrukturiranja poduzeća i podrške razvoju institucija za kompanije s ekonomski opravdanim gospodarskim planovima, dok će se za tvrtke iz grana kod kojih je došlo do pada proizvodnje razmotriti mogućnost uključivanja u BAS program. Na osnovi dosadašnjih i očekivanih rezultata privatizacije za iduću godinu vlada je projektirala 180 milijuna eura stranih direktnih investicija, a kao osnovne zadatke ekonomske politike zacrtala je i smanjenje broja nezaposlenih za oko deset tisuća, deficita bilansa robe i usluga na oko 200 milijuna eura i održavanje stope inflacije do tri posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu