Crnogorska vlada najavila je prošloga tjedna da će najesen raspisati međunarodni natječaj za dodjelu koncesije za gradnju dijela jadransko-jonske autoceste koji prolazi kroz Crnu Goru. Osim te investicije, Đukanovićeva vlada će također raspisati natječaj za dodjelu koncesije za autocestu kojom će se povezati glavni grad Podgorica sa sjeverom Crne Gore odnosno granicom sa Srbijom. Prema predviđanjima izgradnja dionice jadransko-jonske autoceste kroz Crnu Goru stajala bi oko 500 milijuna eura, a autocesta do sjevera države stajala bi dvostruko više – oko milijardu eura.

Velik interes
Tamošnji stručnjaci predviđaju da će veće zanimanje investitora biti za jadransko-jonsku autocestu s obzirom na nižu cijenu gradnje i očekivano veći broj putnika.Za sudjelovanje u poslu zainteresirano je više stranih tvrtki, prvenstveno iz Španjolske i Velike Britanije, što je potvrdio i crnogorski premijer Milo Đukanović. Podgoričke Vijesti objavile su da se crnogorska delegacija sastala sa španjolskim investitorima s kojima su razgovarali o modalitetima koncesija. Ne navodeći o kojoj tvrtki je riječ, podgoričke Vijesti prenose da su Španjolci iskazali veliko zanimanje za ovaj posao te da osim gradnje žele raditi i na projektiranju dviju autocesta. Znakovito je, međutim, da je Đukanović prilikom nedavnog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao i o gradnji autocesta u Crnoj Gori te pozdravio moguće učešće ruskih kompanija u tom projektu, vrijednom 1,5 milijardi dolara, što može značiti da bi se u posao mogle uključiti i ruske kompanije koje su najjači strani investitor u susjednoj državi. Naime, prema službenim procjenama, u Crnu Goru ruske kompanije su dosad uložile dvije milijarde dolara. Prema crnogorskim zakonima koncesija se može dati najduže na rok od trideset godina, a iz vlade su najavili da će primijeniti tzv. mađarski model, što znači da bi se investitorima jamčio određeni promet na autocesti.

Ubrzani razvoj
Budući da je promet na tim dionicama još premali da bi gradnja bila isplativa, vlada razmišlja o subvencioniranju investitora financiranjem održavanja autocesta, ali se također nada da će bolja autocesta donijeti i veći broj vozila. U slučaju da na autocestama bude ostvaren višak dobiti, poručuju iz vlade, dio bi išao u crnogorski državni proračun. U Crnoj Gori se nadaju da će autoceste ubrzati razvoj i time državi osigurati veće svote od naplate poreza i turizma.

Konstruktor i IGH sudjelovat će na natječaju za obje dionice
Hrvatski graditelji također žele sudjelovati u “poslu stoljeća” u Crnoj Gori. Željko Žderić iz Konstruktora kaže da u tom poduzeću još nisu čuli kad će se točno raspisati natječaj, ali da će se sigurno prijaviti na njega. U utrci za dobivanje koncesije sigurno će im bitna referenca biti i posao koji su ugovorili u Katru vrijedan 170 milijuna dolara za izgradnju cestovne infrastrukture u glavnom gradu Dohi na obali Perzijskog zaljeva koji je veći od Konstruktorovih ukupnih godišnjih ugovorenih radova. Petar Đukan iz Instituta građevinarstva Hrvatske kaže da je IGH već radi poslove projektiranja i nadzora po Crnoj Gori te da će se javiti na natječaj, dodajući da bi prije njegova raspisivanja trebalo definirati trasu s obzirom na to da postoje prijedlozi da autocesta nakon Dubrovnika ide trasom kroz Bosnu i Hercegovinu i dalje u Crnu Goru, čime bi se izbjegla teža gradnja kroz uski kopneni pojas Hrvatske. IGH je sudjelovao u izradi studije izvedivosti gradnje autoceste koridorom VC kroz Bosnu i Hercegovinu, koja će biti vrijedna 3,5 milijardi eura.