Jedan od razloga zbog kojeg su posljednjih nekoliko godina porasli krediti vezani uz eure i švicarske franke u državama srednje i istočne Europe je i njihovo članstvo, odnosno perspektiva članstva u Europskoj uniji, kažu u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).

U članku koji potpisuje Christoph Rosenberg, viši MMF-ov predstavnik za srednju Europu i Baltik, navodi se kako “članstvo u EU povećava volju ljudi da preuzmu tečajni rizik”, a visoka izloženost stranim valutama doprinijela je nestabilnosti financijskih sustava država u regiji. Istraživanje MMF-a pokazuje da je 15 posto kredita koje je uzeo privatni sektor u istočnoj Europi danas ili denominirano u stranoj valuti ili vezano uz nju. Prije deset godina taj je udio bio tek 4 posto. “Ljudi očekuju da će njihove valute dalje aprecirati kako se države približavaju razinama cijena i dohodaka u zapadnoj Europi”, dodaju u MMF-u. Snažan doprinos zaduživanju u stranim valutama daje i ovisnost bankovnog sektora o stranom kapitalu. “Banke se refinanciraju u inozemstvu i onda tečajni rizik prebacuju na klijente”, drže u Fondu. Prema podacima MMF-a, najugroženije države i najizloženije vanjskom riziku su Letonija i Estonija u kojima krediti vezani uz strane valute iznose više od 70 posto BDP-a. Nakon njih slijede Hrvatska, Slovenija, Litva, Bugarska, Mađarska i Rumunjska.