Druga bečka inicijativa, ili Vienna 2.0, čiji je nacrt jučer predstavljen, bila je top-tema o kojoj su raspravljali investitori okupljeni na marginama bečke konferencije o srednjoj i istočnoj Europi Euromoney. “Namjera Vienna 2.0 inicijative je da se u budućnosti postigne visok stupanj dijaloga i koordinacije između svih regulatora kako bi se izbjegli tokovi kapitala koji mogu narušiti makroekonomsku i financijsku stabilnost pojedinih zemalja”, objasnio je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, jedan od sudionika konferencije.

Kritika Austriji
Time bi se, nastavlja, trebale izbjeći situacije da pojedini regulatori donose mjere koje imaju posljedice na druge zemlje a da o njima ne obavijeste njihova regulatorna tijela. Ta je kritika ponajviše upućena Austriji koja je svojim bankama dala preporuku da kreditiranje prema zemljama jugoistočne Europe može rasti proporcionalno s rastom lokalne štednje, što je radikalni zaokret od poslovne politike koju su te banke do tada provodile. Drugim riječima, Bečka inicijativa trebala bi spriječiti jednostrane poteze nadzornih organa koji imaju potencijala pretvoriti se u “regulatorni rat” koji bi europskim financijskim institucijama donio više štete nego koristi. Na novu Bečku inicijativu osvrnuli su se i analitičari londonskog Capital Economicsa, a spominju i Hrvatsku. Tvrde da je priopćenje sa sastanka Vienne 2.0 samo pojačalo strahove da su europski čelnici manje zainteresirani za pomoć tranzicijskoj Europi nego što su to bili 2008. i 2009. godine.

‘Packa’ analitičara
Pojašnjavaju da su poruke Vienna 2.0 korisne, ali da im nedostaje konkretnih mjera podrške tranzicijskim zemljama. “Osobito u usporedbi sa 2009. kada je osigurano 24,5 mlrd. eura kako bi se zapadne banke zadržale u regiji”, kažu i ostaju pri stavu da zemljama poput Hrvatske, Mađarske, Bugarske i Rumunjske prijeti kreditna kriza. Utješno je, kažu, da bi se ona u Hrvatskoj mogla izbjeći “vanjskom pomoći”. Na bečkom panelu središnjih bankara Vujčić je, odgovarajući na pitanje predstavlja li zatvaranje zapadne Europe u sebe problem našoj regiji, kazao: “Ne, Europa se okrenula zbog svojih problema. Kad ih riješi, a nadamo se da će se to dogoditi čim prije, bit će to dobro za cijelu regiju.” Upravo su zbog problema u Mađarskoj te S&P-ova snižavanja europskih rejtinga te pokretanja Bečke inicijative sudionici bečkog panela bili poprilično suzdržani u svojim stavovima, no to ih nije spriječilo da budu duhoviti.

Smijeh zbog Cicerona
Boris Vujčić tako je okupljene jučer podsjetio na Ciceronovu preporuku iz 55. godine prije nove ere: “Javne financije moraju biti zdrave, budžet mora biti uravnotežen, javni dug mora biti smanjen, moramo se boriti protiv arogancije državne administracije i kontrolirati je. Pomoć drugim zemljama mora biti smanjena kako Rim ne bi bankrotirao, a narod mora naučiti raditi umjesto da živi od javne pomoći.” Nakon Vujčićeva citiranja rimskoga govornika dvoranom se prolomio smijeh, a neki od sudionika prokomentirali su da to zapravo nije dobro jer “je nakon Ciceronova upozorenja pomoć došla tek 55 godina poslije” aludirajući na Isusa Krista.