Zahvaljujući toploj jeseni i gotovo punim skladištima plina, europske cijene tog energenta pale su ispod 100 eura za megavatsat, prvi put od ljeta kada je Rusija znatno smanjila isporuke prema donedavno najvećem i najboljem kupcu. Zbog povoljnijih vremenskih uvjeta u listopadu oslabila je nesigurnost oko dostupnih količina plina.

Melem na ranu

Kako navodi Financial Times, pojeftinjenje plina dolazi kao melem na ranu čelnicima Europske unije koji još promišljaju kako uvesti cjenovno ograničenje na ruski plin. Time bi se usporila inflacija koja je ove godine izmakla kontroli s jedne strane, a s druge bi se (barem malo) prigušio dotok novca kojim režim u Moskvi financira svoju ratnu avanturu. Terminski ugovori na nizozemski TTF koji služe kao mjerilo za europske cijene pali su na 93,35 eura za MWh, što je gotovo za petinu manje nego krajem prošlog tjedna. Ujedno, to je i najniža cijena od sredine lipnja.

Europske cijene plina trenutno su 70 posto niže nego u kolovozu, kada su skočila iznad 300 eura za MWh. Ipak, i dalje su nekoliko puta više nego tijekom proteklog desetljeća kada su se kretale između 20 i 40 eura za MWh. Za nekih 15 posto pale su ovoga tjedna i vrijednosti britanskih terminskih ugovora za isporuku u studenom. James Waddell iz tvrtke Energy Aspects za FT pojašnjava kako cijene padaju kratkoročno zbog nedostataka skladišnih kapaciteta, blagih vremenskih prilika te zagušenja u dostavi ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu.

Što se tiče potonjeg, Reuters je prošloga tjedna izvijestio kako je ispred obala Španjolske usidreno više od 30 LNG tankera koji čekaju na istovar plina zbog nedovoljnih kapaciteta LNG terminala. Pokazatelj europske potražnje za prirodnim plinom think-tanka Bruegel pokazuje da se potražnja tijekom ove godine smanjila za 7 posto u odnosu na prosjek između 2019. i 2021. godine. Podsjetimo, na razini EU je dogovoreno da se potrošnja plina smanji za 15 posto tijekom ove godine.

Niska potrošnja

Analitičari ističu kako je potrošnja plina u Europi trenutno niža za 20 posto nego što je uobičajeno u ovo vrijeme. “Potrošnja je stvarno niska, kako zbog toplog vremena tako i zbog ponašanja pojedinaca i kompanija u vezi štednje plina”, ističe Tom Marzec-Manser, analitičar ICIS-a. Dok je prošle godine ruski plin sudjelovao sa 40 posto u opskrbi Europe, sada je taj udjel tek 9 posto. Plinska skladišta na Starom kontinentu trenutno su napunjena u prosjeku 90 posto, ponajprije ukapljenim plinom.

Unatoč tome, plinski problemi Europe daleko su od rješenja, ponajprije jer snažno ovise o vremenskim (ne)prilikama. “Ako budemo imali topliju ili barem umjerenu zimu, vjerojatno neće biti potrebne mjere racioniranja plina. Međutim, ako zima bude hladnija od prosjeka, to će biti mnogo teže izbjeći”, kaže Alex Tuckett iz tvrtke CRU Group. Dio analitičara smatra da će iduća zima biti mnogo veći izazov s obzirom da će ruskog plina u Europi biti daleko manje, ako i uopće.