Cijene nafte na svjetskim tržištima i prošloga su tjedna porasle, četvrti tjedan zaredom, jer se ulagači nadaju da će najveći svjetski proizvođači uskoro smanjiti proizvodnju.

Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 41,20 dolara, što je 2 posto više nego tjedan dana prije.

I na američkom je tržištu barel prošloga tjedna poskupio 2 posto, na 39,44 dolara.

Rast cijena zahvaljuje se nadi ulagača da će na sastanku u travnju neki od najvećih svjetskih proizvođača 'crnog zlata' – iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), ali i nečlanica te organizacije – zamrznuti proizvodnju na razinama od siječnja.

Rast cijena nafte zahvaljuje se i slabljenju dolara, čija je vrijednost u posljednja tri tjedna prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta pala za više od 3 posto.

Slabljenje dolara posljedica je poruke američke središnje banke da će usporiti tempo povećanja ključnih kamatnih stopa, što znači da će se razdoblje jeftinog novca nastaviti još neko vrijeme.

Zahvaljujući tome, u četvrtak su cijene barela nafte dosegnule najviše razine u ovoj godini – 42,54 dolara na londonskom tržištu i 41,20 dolara na američkom.

Međutim, u petak su se cijene našle pod pritiskom nakon što je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna u SAD-u broj bušotina porastao za jednu, što je prvi rast nakon 12 tjedana neprekidnog pada njihova broja.

ne biraju metu

Tvrtke gube milijune zbog ovoga, a mnoge reagiraju prekasno

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku

Uz to, podaci su pokazali da su, unatoč snažnom rastu potrošnje za gorivima, zalihe nafte u SAD-u prošloga tjedna porasle, što pokazuje da je proizvodnja i dalje veća od potražnje.

Zbog toga dio analitičara smatra da su cijene nafte prebrzo porasle te da bi mogao uslijediti njihov pad.

"Tržište je vjerojatno otišlo predaleko, pa bi mogla uslijediti korekcija cijena", kaže Scott Shelton, broker u tvrtki ICAP.

Početkom veljače cijene 'crnog zlata' pale su na najniže razine u 12 godina, na otprilike 26 dolara, da bi posljednjih tjedana skočile više od 50 posto.

U međuvremenu nije se dogodilo ništa značajnije po pitanju smanjenja proizvodnje nafte, osim najava da bi neki od najvećih svjetskih proizvođača mogli to učiniti, što je potaknulo nadu da su cijene dosegnule svoje dno nakon više od godinu i pol neprekidnog pada.

Naime, cijene nafte strmoglavile su se od sredine 2014. godine s više od 100 na manje od 40 dolara po barelu, jer je proizvodnja znatno veća od potražnje, koja slabi jer se usporava rast globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.