Svijet se suočava s najvećom prijetnjom energetskoj sigurnosti u povijesti, upozorio je Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju, piše Euronews. Prema njegovim riječima, aktualni sukob povezan s Iranom mogao bi dodatno pogurati cijene nafte, a posljedice će se vrlo brzo osjetiti kroz više cijene goriva i energije, odnosno kroz rast životnih troškova.

jačanje interesa

Investitori se vraćaju zlatu – cijene rastu

Birol je istaknuo da bi travanj mogao biti znatno teži mjesec od ožujka za energetska tržišta i globalno gospodarstvo. Dok su se u ožujku još isporučivale pošiljke nafte koje su bile ugovorene prije početka krize, tijekom travnja nije zabilježeno novo ukrcavanje energenata iz pogođene regije, što jasno ukazuje na produbljivanje poremećaja opskrbe.

Dodao je i kako trenutne cijene nafte još uvijek ne odražavaju stvarnu težinu krize. Prema njegovim procjenama, tržište će se uskoro prilagoditi stvarnom stanju, što bi moglo dovesti do dodatnog rasta cijena i imati osjetljiv utjecaj na globalno gospodarstvo, odnosno na cijene goriva.

Posebno zabrinjava podatak da je globalno tržište već izgubilo oko 13 milijuna barela nafte dnevno. Za usporedbu, tijekom ruske invazije na Ukrajinu izgubljeno je oko 75 milijardi kubičnih metara plina, no sadašnji poremećaji nadmašuju i taj udar. Birol upozorava da bi situacija mogla biti još gora ako se sukob nastavi, čime dodatno raste energetski rizik.

Prema njegovim riječima, riječ je o najvećoj energetskoj krizi u povijesti, a njezina težina raste što dulje traju poremećaji. Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka već koordiniraju odgovor na ekonomske posljedice, dok je IEA spremna aktivirati dodatne strateške rezerve kako bi ublažila šokove na tržištu, što naglašava razmjere globalne krize.

Dodatni problem predstavlja razaranje energetske infrastrukture. Od više od 80 pogođenih postrojenja, više od trećine je teško oštećeno, a njihov povratak u funkciju mogao bi potrajati i do dvije godine. To znači da bi poremećaji mogli biti dugotrajniji nego što se prvotno očekivalo, što povećava neizvjesnost tržišta.

Na širem planu, međunarodne financijske institucije već pripremaju mjere za ublažavanje posljedica. IMF je stavio na raspolaganje do 50 milijardi dolara financijske pomoći, dok je Ajay Banga iz Svjetske banke najavio mogućnost povećanja potpore i do 60 milijardi dolara u sljedećih šest mjeseci, ovisno o razvoju situacije.

Sukob je dodatno eskalirao nakon američko-izraelskih napada na Iran krajem veljače, na što je Iran odgovorio gotovo potpunom blokadom Hormuški tjesnac, ključne rute za globalnu trgovinu energentima. Iako je nakratko dogovoreno primirje radi pregovora, oni su propali, nakon čega su Sjedinjene Države uvele pomorsku blokadu tog područja.

Ljudi ispred profita

Oni nude više od plaće – zato privlače i zadržavaju najbolje ljude

Od troška do dobiti

Revolucija u energetici: Ono što ste plaćali, sada vam donosi profit

Zbog zatvaranja tjesnaca proizvodnja članica OPEC pala je za gotovo 7,9 milijuna barela dnevno u ožujku. Organizacija navodi da su poremećaji u transportu, smanjena proizvodnja i povećana potražnja dodatno pogurali rast cijena, iako su zbog rata smanjene prognoze potražnje za tekuće tromjesečje. Sve to ukazuje na nastavak nestabilnosti i pritiska na globalno tržište nafte.