Cijene plina u Europi približile su se granici od 100 eura po megavatsatu, dosegnuvši najvišu razinu od prosinca 2022. godine. Kombinacija poremećaja u isporukama iz Katara, pada temperatura i početka sezone grijanja dodatno zaoštrava situaciju na energetskom tržištu, dok su zalihe u europskim skladištima osjetno niže nego u istom razdoblju prošle godine.
Megavatsat plina s isporukom u studenome na nizozemskoj burzi TTF u srijedu je poslijepodne stajao 99,85 eura, gotovo četiri posto više nego na prethodnom zatvaranju. Time je nastavljen kontinuirani rast cijena koji traje od kraja rujna. Za usporedbu, početkom ove godine plin je stajao 28,20 eura po megavatsatu.
Okidač napad na Iran
Cijene su naglo krenule prema gore u ožujku, nakon američko-izraelskog napada na Iran. Teheran je odgovorio preuzimanjem kontrole nad Hormuškim tjesnacem, kroz koji je prije sukoba prolazila petina svjetskih isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG), a Washington je potom uveo pomorsku blokadu iranskih luka.
Dodatni udarac tržištu stigao je nakon napada na katarska plinska postrojenja u Ras Laffanu. Iran je sredinom ožujka uzvratio na izraelski napad na plinsko polje Južni Pars, pri čemu je uništeno 17 posto katarskih izvoznih kapaciteta. Direktor QatarEnergyja Saad al-Kaabi tada je procijenio da će popravci trajati od tri do pet godina, tijekom kojih kompanija neće moći isporučivati 12,8 milijuna tona plina godišnje.
U srijedu je talijanski Edison objavio da je QatarEnergy produljio primjenu klauzule o višoj sili do kraja prosinca. Italija od katarske kompanije prema 25-godišnjem ugovoru godišnje nabavlja 6,4 milijarde prostornih metara plina, što pokriva približno desetinu njezine potrošnje.
Lošije nego lani
Dodatnu zabrinutost izaziva stanje europskih skladišta. Prema podacima Gas Infrastructure Europea, u utorak su bila popunjena 74,93 posto kapaciteta, dok je u istom danu lani popunjenost iznosila 82,43 posto. Analitičari očekuju da će do početka studenoga, kada završava sezona punjenja, zalihe dosegnuti između 75 i 78 posto, oko deset posto ispod petogodišnjeg prosjeka.
Europska unija iz skladišta uobičajeno podmiruje 25 do 30 posto zimske potrošnje, pa će ostatak morati osigurati tekućim isporukama plinovodima i uvozom LNG-a, ponajprije iz Norveške i SAD-a. U takvim okolnostima popunjenost skladišta Okoli na razini od 82 posto Hrvatskoj daje zalihu za početak sezone grijanja, premda će sigurnost opskrbe ovisiti i o daljnjim isporukama i kretanju potrošnje. Situaciju dodatno komplicira potpuna zabrana uvoza ruskog LNG-a koju EU uvodi od siječnja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu