Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke (ECB), održala je oštar govor na 35. Europskom bankarskom kongresu, održanom 21. studenoga u Frankfurtu. Upozorila je da je europski model rasta “vezan uz svijet koji postupno nestaje”, prozvavši europske političare zbog šest godina neaktivnosti, zbog čega je gospodarstvo Europske unije izloženo značajnim rizicima. “Još šest godina odugovlačenja… ne bi bilo samo razočaravajuće, bilo bi neodgovorno”, izjavila je, naglasivši kako se tradicionalni izvozno orijentirani model rasta EU-a više ne može osloniti na globalno povoljno okruženje.

Uklanjanje unutarnjih barijera

Osvrnula se na dvogodišnju prognozu ECB-a prema kojoj je izvoz eurozone trebao porasti za osam posto do ljeta 2025., no u stvarnosti nije zabilježen nikakav rast. Iako nije izravno spomenula Njemačku, naglasila je da su zemlje s velikim industrijskim sektorima suočene s dugotrajnim padom proizvodnje. Njemačka industrijska aktivnost u ljeto je pala na razinu iz 2005., a najteže su pogođeni automobilski i strojarski sektor. Lagarde je poručila da Europa treba jačati domaću ekonomiju kako bi se zaštitila od vanjskih šokova: “Iskustvo iz ove godine pokazalo je da snažno domaće gospodarstvo može zaštititi Europu od globalnih turbulencija.” Premda je rast BDP-a eurozone ove godine bio nešto iznad očekivanja analitičara i središnjih banaka – osobito zahvaljujući snažnom rastu Francuske – upozorila je da “stari model rasta postaje slabost”.

Posebno je istaknula goleme unutarnje barijere u Uniji: “Analiza ECB-a otkriva da su sadašnje prepreke ekvivalentne carini od 100 posto na usluge i 65 posto na robu.” Pozvala je na uklanjanje birokratskih i regulatornih prepreka te usklađivanje poreznih i pravnih okvira među državama članicama, naglašavajući da Europa mora postati privlačnija za ulaganja i inovacije. Lagarde je istaknula da fragmentacija pravila i prekomjerna složenost propisa koče rast i sprječavaju razvoj zajedničkog tržišta kapitala. “Europske slabosti ne rezultiraju dramatičnim krizama, nego tiho nagrizaju rast, dok svaki novi šok spušta gospodarstvo na nižu razinu trajne putanje”, istaknula je te upozorila da si Europa ne može priuštiti nastavak takvog trenda i da su potrebne hitne i odlučne reforme kako bi se zaustavilo postupno slabljenje konkurentnosti i osigurala dugoročna otpornost gospodarstva. “Propuštene godine znače i propušten potencijal”, rekla je pozivajući EU političare da prestanu odgađati promjene. Predložila je i strukturne promjene, uključujući razvoj tzv. opt-in “28. režima” – jedinstvenog europskog pravnog okvira za poslovanje, uvođenje sveobuhvatne EU korporativne regulative te bržu izgradnju jedinstvenog digitalnog tržišta. Kao primjer je navela Nizozemsku, jednu od najotvorenijih članica EU-a, istaknuvši da bi uklanjanje unutarnjih barijera u cijeloj Uniji na njezinu razinu smanjilo prepreke za robu za osam, a za usluge za devet postotnih bodova. Dodala je da bi i uklanjanje samo četvrtine tih barijera bilo dovoljno da se ponište negativni učinci američkih carina na europski rast.

Europska obitelj ili?

Prema pisanju Financial Timesa, europski izazovi nisu ograničeni samo na trgovinske odnose s Amerikom i Kinom, već na slabosti samog jedinstvenog tržišta, birokratsku razmrvljenost i sklonost prolongiranju strukturnih pitanja. BBC i Associated Press navode pak kako je rast unutarnje trgovine među zemljama članicama i dalje ispod potencijala, a Financial Times ističe da EU riskira dugotrajni izostanak inovacija i zatvaranje u unutarnje, anemično tržište.