EN DE

Chicaška burza roba preuzela CBOT za 8 milijardi dolara

Autor: Teuta Franjković
19. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Novostvorena kompanija imati će dnevni volumen trgovanja od oko devet milijuna sklopljenih ugovora

Chicago Mercantile Exchange Holdings Inc. (burza roba) objavila je svoje namjere o preuzimanju konkurenta CBOT Holdings Inc. Cijena akvizicije premašila bi iznos od osam milijardi dolara što je malo jer se time prekida stoljeće ratovanja, a sve radi stvaranja najveće burze roba po tržišnoj vrijednosti. Ovakva kombinirana novostvorena burza stvorit će tržište pozicionirano na način da se širi i na internacionalnoj razini gdje se europski i američki konkurenti već neko vrijeme konsolidiraju i spajaju. Spajanja se, osim zbog rezanja troškova, događaju i zbog zauzimanja što većeg dijela tržišta a time i operativne dobiti. CME će tako, osim proširenja svog portfelja klijenata, proširiti i svoje poslovanje u sektorima kao što su terminski ugovori robom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kulturalne razlike
Osim konkurentskih prepirki oko financijskih derivata, okončane su i duboke kulturalne razlike grupacija irskih, židovskih i talijanskih trgovaca koji su stoljećima gradili chicašku tržišnu industriju. U početku organizirana kao gotovinsko tržište, zbog nestalne potražnje i financijske neizvjesnosti, ubrzo prerasta u terminsko tržište poljoprivrednih proizvoda. Članovi robne burze su proizvođači žitarica, prerađivači, izvoznici, banke i ostale financijske institucije, brokerske i trgovačke kuće. Članstvo se kupuje. Chicaška burza je pod zakonskom regulativom Državne komisije za terminsku trgovinu. Razvojem trgovine opcijama javila se potreba za organiziranim tržištem terminskim ugovorima nepoljoprivrednih proizvoda, te je 1973. osnovana Chicaška terminska burza (CBOE). Postala je najveće organizirano svjetsko tržište opcijama na dionice i državne obveznice. Članovi mogu poslovati kao mešetari (brokeri) koji trguju u svoje ime, a za tuđi račun i kao trgovci kojima je zadatak da usklađuju tržište smanjenjem raspona između ponuđene i tražene cijene (market makers). Nakon prebrođivanja kulturoloških barijera, stvorene su tako dvije najbogatije burze roba u Americi, a njihova kombinacija, tvrdi Randy Frederick, direktor Charles Schwab & Co, stvoriti će korporaciju gigantskih proporcija. Čitava bi se transakcija trebala završiti do sredine 2007. godine, a vrednuje CBOT-ovu dionicu po 151,27 dolara što je 12,5 posto više nego tijekom posljednje cijene po kojoj se trgovalo. Nakon završetka transakcije, dioničari čikaške burze imat će u svom vlasništvu 69 posto udjela u novostvorenoj kompaniji, a dioničari CBOT-a samo 31 posto. Chicaška burza planira financirati ovu akviziciju izdavanjem dvije milijarde dolara vrijednih obveznica.

Chicago Mercantile Exchange Holdings Inc. (burza roba) objavila je svoje namjere o preuzimanju konkurenta CBOT Holdings Inc. Cijena akvizicije premašila bi iznos od osam milijardi dolara što je malo jer se time prekida stoljeće ratovanja, a sve radi stvaranja najveće burze roba po tržišnoj vrijednosti. Ovakva kombinirana novostvorena burza stvorit će tržište pozicionirano na način da se širi i na internacionalnoj razini gdje se europski i američki konkurenti već neko vrijeme konsolidiraju i spajaju. Spajanja se, osim zbog rezanja troškova, događaju i zbog zauzimanja što većeg dijela tržišta a time i operativne dobiti. CME će tako, osim proširenja svog portfelja klijenata, proširiti i svoje poslovanje u sektorima kao što su terminski ugovori robom.

Kulturalne razlike
Osim konkurentskih prepirki oko financijskih derivata, okončane su i duboke kulturalne razlike grupacija irskih, židovskih i talijanskih trgovaca koji su stoljećima gradili chicašku tržišnu industriju. U početku organizirana kao gotovinsko tržište, zbog nestalne potražnje i financijske neizvjesnosti, ubrzo prerasta u terminsko tržište poljoprivrednih proizvoda. Članovi robne burze su proizvođači žitarica, prerađivači, izvoznici, banke i ostale financijske institucije, brokerske i trgovačke kuće. Članstvo se kupuje. Chicaška burza je pod zakonskom regulativom Državne komisije za terminsku trgovinu. Razvojem trgovine opcijama javila se potreba za organiziranim tržištem terminskim ugovorima nepoljoprivrednih proizvoda, te je 1973. osnovana Chicaška terminska burza (CBOE). Postala je najveće organizirano svjetsko tržište opcijama na dionice i državne obveznice. Članovi mogu poslovati kao mešetari (brokeri) koji trguju u svoje ime, a za tuđi račun i kao trgovci kojima je zadatak da usklađuju tržište smanjenjem raspona između ponuđene i tražene cijene (market makers). Nakon prebrođivanja kulturoloških barijera, stvorene su tako dvije najbogatije burze roba u Americi, a njihova kombinacija, tvrdi Randy Frederick, direktor Charles Schwab & Co, stvoriti će korporaciju gigantskih proporcija. Čitava bi se transakcija trebala završiti do sredine 2007. godine, a vrednuje CBOT-ovu dionicu po 151,27 dolara što je 12,5 posto više nego tijekom posljednje cijene po kojoj se trgovalo. Nakon završetka transakcije, dioničari čikaške burze imat će u svom vlasništvu 69 posto udjela u novostvorenoj kompaniji, a dioničari CBOT-a samo 31 posto. Chicaška burza planira financirati ovu akviziciju izdavanjem dvije milijarde dolara vrijednih obveznica.

Veliki volumen
Novostvorena kompanija će tako imati dnevni volumen trgovanja od oko devet milijuna sklopljenih ugovora i ako se to usporedi sa 1,44 milijardi ugovora sklopljenih prošle godine na obje burze, riječ je o velikoj prednosti nad konkurencijom kao što su Korejska burza ili pak Eurex i Euronext.liffe. Novostvorena kompanija poslovat će pod imenom CME Group Inc., a sjedište će joj se, očekivano, nalaziti u Chicagu. Analitičari također smatraju kako bi ovaj potez mogao ići u korist onima koji su podržavali pokušaje Deutsche Boerse da se spoji s Euronextom koji upravlja Eurexom i Liffeom, s dvije najveće europske robne burze. Spajanje ta dva europska giganta stvorilo bi, tvrde stručnjaci, korisnu protutežu potencijalnoj monopolističkoj vladavini novostvorene američke robne burze.

Spajanje dviju burzi može dovesti do recesije

Svaka veća recesija, depresija i financijski krah u povijesti bili su povezani s velikim uzbuđenjem u promjeni rada tržišta i zaposlenih na burzama. Nakon velike promjene kadrova u NYSE 1929. godine dogodila se najveća recesija u povijesti SAD-a. Isto se dogodilo i u Japanu. Tamošnje su dionice izgubile čak 80 posto svoje vrijednosti, a američke do 86 posto tijekom velike četverogodišnje depresije. Danas ne samo da dolazi do velike fluktuacije kadrova nego se obje burze prodaju po super visokim premijama. Prema analitičarima, kada se tolika količina novca slije u ruke nekolicine sretnika događa se to što se događa. Trgovci su zaboravili na faktor ljudske pohlepe što može biti kobno, upozoravaju stručnjaci.

Autor: Teuta Franjković
19. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close