Iako je bilo očekivano da Češka narodna banka (ČNB) na sastanku Savjeta guvernera u četvrtak snizi kamatnu stopu, tipovalo se, uglavnom, na sniženje za četvrtinu posto, uslijedilo je iznenađenje.
Češka je monetarna vlast snizila kamatu sa 3,5 na 2,75 posto, tj. za tri četvrtine postotnih bodova. Istovremeno su Europska središnja banka (ECB) i središnja britanska banka (BoE) snizile svoje temeljne kamatne stope na 3,25, odnosno na tri posto, tako da kamatna stopa češke središnje banke ostaje i dalje najniža u Europskoj uniji. Guverner ČNB-a Zdenek Tuma najavio je da će se stopa vjerojatno smanjivati i dalje. To je za sve u Češkoj bio na neki način trenutak istine jer je postalo bjelodano koliko češka središnja banka smatra sadašnju krizu ozbiljnom. Računica je dosta razumljiva – niža inflacija, niži rast jednako niža kamatna stopa. Ali, kako je to primijetio David Marek, jedan od najcjenjenih analitičara iz tvrtke Patria Finance, ČNB je “izvjesno reagirao na usporavanje ekonomskog rasta i očekivanu nižu inflaciju, ali i na stres na međubankarskom tržištu”. Ukratko, iako je opća ocjena da su češke banke i financije najzdravije u regiji srednje Europe, postoje jaka strahovanja, a kad takvi faktori počnu igrati veliku ulogu, možda je bolje u prvim mjerama protiv krize “presoliti” nego eventualno “ne dosoliti”. U češkoj je tradiciji, inače, vođenje stroge i oštre monetarne i financijske politike tako da je čehoslovačka kruna između dva rata bila, zajedno sa švicarskim frankom i jugoslavenskim dinarom, najstabilnija valuta u Europi. Poslije 1990. čehoslovačka, odnosno od 1993. godine češka kruna, uvjerljivo je najstabilnija postkomunistička valuta koja je prva postala konvertbilna, a u odnosu na njemačku marku porasla od 1990. dosad za oko trećinu. Tko, međutim, očekuje da će banke odmah potom za svoje klijente sniziti u tom postotku kamatne stope, vjerojatno se raduje prerano. Guverner Tuma izrazio je uvjerenje da će se time znatno utjecati na visinu kamata po kojima banke posuđuju tvrtkama i građanima, ali su analitičari u tome skeptični. Oni očekuju da bi međubankarska stopa mogla maksimalno pasti za 0,5 posto, a stope za građane do 0,3 posto. Međutim, kod zajmova tvrtkama banke nisu voljne spuštati kamate.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu