Od početka godine cash pooling kao financijski instrument sve je prisutniji u odnosu između lokalne samouprave i banaka. Prošli su mjesec varaždinski župan Radimir Čačić i članica Uprave Zagrebačke banke (Zaba) Tea Martinčić potpisali Ugovor o korištenju usluge “Cash poolinga”, odnosno objedinjenog vođenja računa. U ovaj bi projekt uz županijski trebali biti uključeni i proračuni svih gradova i desetak općina, a Varaždinskoj će županiji osigurati jeftinije financijsko poslovanje te kontrolu svih računa u sklopu gradova, općina, poduzeća i ostalih ustanova. Sličan je ugovor potpisala i Makarska koja je vođenje svojih financijskih računa povjerila Hrvatskoj poštanskoj banci. U okviru poslova financiranja HPB će Makarskoj ponuditi usluge factoringa i leasinga te cash i asset menadžmenta.
Jednostavno i efikasno
Cash pooling je financijska usluga koja jedinicama lokalne samouprave i poslovnim subjektima u njihovu vlasništvu pruža mogućnost jednostavnijeg i uspješnijeg upravljanja likvidnošću u smislu optimiziranja kamata, transparentnijih informacija te efikasnijeg praćenja novčanih tokova uz jednostavniju administraciju. Glavna je prednost cash poolinga, pored dobitka u većoj transparentnosti, to što se u sklopu određene grupe računa negativna stanja na računima “u minusu” mogu pokrivati sredstvima drugih računa koja imaju pozitivno stanje što kod osiguranja kratkoročne likvidnosti u potpunosti minimizira međusobna kreditiranja poduzeća u sklopu županije. Župan Varaždinske županije Radimir Čačić je rekao da takvim načinom vođenja računa korisnicima ostaju sva prava te da im to može donijeti samo korist, a i svim bankama je u interesu uvođenje cash poolinga ne samo zato da bi bile prve već da bi se uspješnije nosile s konkurencijom. Tako bi banke poput Varaždinske, bez obzira na to što nemaju prihode koji bi se mogli uspoređivati s vodećim hrvatskim bankama, bilježile ukupno veći broj transakcija te bi imale konstantan odnos s partnerima.
“Otvara se prostor mogućnosti da se ne traži suglasnost države već se odmah može pristupiti financiranju zahtjeva. Tako svi imaju status velikoga klijenta kod banke, a time i povoljnije uvjete”, izjavio je Čačić. Takvim načinom vođenja zajedničkog računa korisnicima ostaju sva prava, a dobit je mnogo veća i bez rizika. Ugovor svim korisnicima nosi nižu internu cijenu kapitala pa svaki član cash-poola koji plasira sredstva članicama dobiva internu kamatu od 4,5 posto i redovnu od 1,25 posto godišnje pa naviše. Oni koji imaju minus na računu i koriste sredstva članica plaćaju nižu kamatu od samo 4,5 posto, odnosno za 2 posto sniženu bankovnu kamatu ako zajednička sredstva nisu dovoljna. Oko 50 očekivanih korisnika sredstava državnog proračuna moglo bi, prema najavi župana Čačića, uštedjeti i do tri milijuna kuna. Zagrebačka banka, koja je prva na hrvatskom tržištu osigurala notional cash pooling, kao dodatnu prednost naglašava primjenu tzv. “step-up kamate” koja na dnevnoj bazi, ovisno o visini sredstava na računima, donosi i za svakoga pojedinog klijenta primjerenije i mnogo veće prinose od kamatnih stopa.
Iz Zabe naglašavaju kako je proizvod integriran s platformom internetskog bankarstva tako da uz optimizaciju kamata sustav omogućuje i veću transparentnost novčanih tokova te primjenu aktivnih investicijskih strategija. “Prema prvim procjenama cash pooling osigurat će proračunima u sklopu županije uštedu veću od 580.000 kuna godišnje”, rekli su u Zabi. Ubuduće će i bankarski sektor morati konstantno biti u tijeku novih svjetskih saznanja i trendova, ali i u tijeku prakse kako rješenja za upravljanje tokovima novca primjeniti na korist klijenata.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu