Jučer je na Zagrebačkom velesajmu započela konferencija ‘Modeli financiranja lokalne samouprave’ u organizaciji Infoarene te Zagrebačke banke. Kako su izjavili sami organizatori, cilj konferencije je omogućiti upravo predstavnicima lokalne uprave i samouprave da prošire svoja znanja o različitim modelima financiranja kako lokalnih proračuna tako i specifičnih projekata unutar tih proračuna. Razvojem financijskog tržišta oslonjenog na sveukupni gospodarski rast i razvoj stvoreno je okruženje u kojem se i lokalnoj upravi i samoupravi otvara mogućnost korištenja različitih oblika financiranja. Rečenicom, „život čine male stvari“ svoje izlaganje započela je Tea Martinčić, članica uprave ZABA-e. “Parkovi, pločnici ili lokalna cesta samo su naizgled male stvari jer za poboljšanje kvalitete života u našem gradu, općini ili županiji upravo ovakvi projekti imaju veliko značenje. Odgovornost za njihovu pripremu, provođenje i financiranja u značajnoj mjeri leži na lokalnoj upravi i samoupravi“ izjavila je Martinčić. Tom prigodom Martinčić je predstavila i dio makrooekonomskog scenarija za Hrvatsku koji se temelji na cikličkom kretanju gospodarstva. Rast BDP-a tako dovodi do rasta proračuna jedinica lokalne samouprave te rasta kapitalnih investicija. Prirodnim slijedom raste i stopa obrazovanja i zaposlenosti, raste industrijska proizvodnja izvoza što, ponovno, dovodi do rasta BDP-a. Kao neka od mogućnosti i rješenja navedena su financiranja indirektnim zaduživanjima (javno-privatna partnerstva), putem izdavanja vrijednosnih papira (obveznice) te kreditiranje putem javnog nadmetanja a optimalno rješenje može se postići i putem cash poolinga. S pretpostavkom dobrobiti cash poolinga složio se i varaždinski župan Radimir Čačić koji je još u veljači uveo takav način objedinjenog vođenja računa u svoju županiju. “Apsolutno preporučam cash pooling jer nema negativnih efekata – samo koristi. Naravno da uvijek postoji netko kome se takva transparentnost ne sviđa no pod uvjetom da sve ide prema zakonu – cash pooling višestruko se isplati.” Izjavio je Čačić. Na odnose Hrvatske i EU osvrnula se Martina Dalić, državna tajnica. Kako bi ušla u program financiranja putem fondova od strane EU Hrvatska bi morala prihvatiti zajednički sustav klasifikacije regija (NUTS klasifikacija) koja klasificira regije u tri vrste ovisno o broju stanovnika. Za svaku od regija ‘zadužen’ je određeni fond poput pretpristupnog ( u kojem je i Hrvatska), kohezijskog, strukturnog te Europskog fonda za regionalni razvoj. Europska komisija u skladu s tim, a vezano uz Hrvatsku pripema i višegodišnji indikativni financijski okvir kojim će se odrediti koliko će Hrvatska moći koristiti (očekuje se nešto više od 145 mil eura).