Arhitektonske i inženjerske usluge temelj su svega što se uopće može kvalitetno izvesti. Ipak, praksa nam često pokazuje da se taj temelj ne valorizira ni tržišno ni društveno onako kako bi trebao. Ako projektiranje stambene zgrade u Zagrebu čini tek 1,2 posto ukupne investicije, a ista ta usluga u zemljama EU-a doseže i deset posto, postavlja se jednostavno pitanje – što to nama nedostaje, je li to povjerenje u struku ili sustav koji zna prepoznati kvalitetu… Istaknula je to potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na stručnom skupu održanom nedavno u HGK.

Pitanje kvalitete

Stručni skup “Stanje tržišta usluga u arhitekturi i graditeljstvu” održao se u sklopu Konferencije ArhiBau 2025, a okupio je predstavnike arhitektonske i inženjerske zajednice, komore, naručitelje, akademsku zajednicu, kao i stručnjake za tržišne i pravne aspekte poslovanja u graditeljstvu. U fokusu su usluge u arhitekturi i graditeljstvu – od planiranja, projektiranja i nadzora, do upravljanja projektima s naglaskom na pitanje kvalitete i vrijednosti usluga te izazove s kojima se struka danas suočava.

Bilo je riječi o tome kakva je realna tržišna pozicija arhitektonskih i inženjerskih ureda, kako se ugovaraju usluge, što je standard kvalitete projektantskih usluga, kako naručitelji gledaju na kvalitetu i cijenu te koliko su standardi i praksa usklađeni sa smjernicama EU-a. “Ne govorimo samo o cijeni po kvadratu. Govorimo o vrijednosti znanja, iskustva i profesionalne etike. Govorimo o odgovornosti prema prostoru, ljudima i vremenu u kojem gradimo”, poručila je Čagalj te istaknula da bez jasne klasifikacije usluga, bez standarda kvalitete i bez odgovornog ugovaranja, sve ostaje podložno tumačenjima.

Tihomil Matković, predsjednik programskog i organizacijskog odbora ArhiBau, rekao je da u Hrvatskoj najveći dio izgradnje naručuju javni naručitelji. Oni predstavljaju i najveće naručitelje projektantskih usluga, kao i usluga nadzora te upravljanja projektima.

“Upravo u tim segmentima uočavaju se neuobičajeno niske ugovorene cijene, koje u praksi nisu dovoljne ni za pokrivanje zakonom zajamčene minimalne plaće stručnjacima. Država mora sustavno regulirati takve ‘damping’ prakse te primjereno porezno tretirati davanje neprimjerenih popusta, tj. prikrivene donacije. Nedopustivo je da je mjesečna neto plaća stalnog nadzora na velikom gradilištu svega 620 eura kada su stvarni troškovi i odgovornosti daleko veći. Pitanje koje se postavlja je: Tko snosi razliku? U konačnici, cijelo društvo,” rekao je Matković.

“Tržište usluga u arhitekturi i graditeljstvu u Hrvatskoj prolazi kroz značajne promjene potaknute gospodarskim kretanjima, tehnološkim inovacijama i sve većim zahtjevima za održivim rješenjima. Sektor građenja, unatoč izazovima, pokazuje određenu stabilnost, tržište usluga bilježi zabrinjavajuća negativna kretanja. Ona se očituju kroz znatan pad cijena usluga, ali, nažalost, i kroz pad kvalitete, što dugoročno prijeti urušavanju profesionalnih standarda. Ključno je da nadolazeće izmjene zakonodavnog okvira, ponajprije Zakona o građenju, Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju te Zakona o javnoj nabavi doista pridonesu stabilizaciji tržišta,” rekao je Branimir Bosanac iz Centra za organizaciju građenja.

Novosti i trendovi

Sajam arhitekture i graditeljstva ArhiBau 2025, uz prateću stručnu konferenciju, jedan je od najvećih događaja te vrste u regiji. Na sajmu će vodeći proizvođači i dobavljači opreme, materijala i rješenja u arhitekturi i graditeljstvu predstaviti najnovije tehnologije i materijale za suvremeno, održivo građenje, obnovu i održavanje zgrada te oblikovanje prostora koji nas okružuje, a HGK je partner manifestacije.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju