Nakon više od desetljeća tijekom kojeg je europska regulativa bila usmjerena na sigurnost bankarskog sustava, Europska komisija će 17. srpnja predstaviti izvješće o konkurentnosti europskog bankarskog sektora, politički dokument koji će postaviti temelje zakonodavne reforme planirane za prvo tromjesečje 2027. Cilj reforme je ukloniti prepreke koje ograničavaju sposobnost banaka da financiraju europsko gospodarstvo. Prema dosad poznatome, radi se o najvećem regulatornom zaokretu od financijske krize 2008.

Skup nacionalnih sustava

Takav zaokret dolazi u trenutku kada Europa traži golema nova ulaganja. U analizi konzultantske kuće Oliver Wyman izrađenoj za Europsku bankovnu federaciju procjenjuje se da će EU trebati 1,4 bilijuna eura dodatnih ulaganja godišnje, znatno više od 800 milijardi eura koliko je prije dvije godine procijenio Mario Draghi u svom izvješću o konkurentnosti.

Komisija smatra da bez snažnijih banaka neće biti moguće financirati tako velike investicijske potrebe. Reforma je ujedno odgovor Bruxellesa na regulatorne ustupke u SAD-u, gdje su posljednjih godina ublaženi kapitalni zahtjevi, nadzor te prepreke za bankarska spajanja i preuzimanja.

Nacrt dokumenta koji je procurio u javnost otkriva da će EU predložiti regulatornu reformu u nekoliko važnih područja, uključujući prekogranična pravila, kreditiranje manjih poduzeća i ograničenja bonusa. No, za razliku od očekivanja dijela bankarske industrije, reforma vjerojatno neće uključivati opće smanjenje kapitalnih zahtjeva.

Poruka Bruxellesa je jasna: problem europskih banaka više nije manjak kapitala, nego manjak veličine i jedinstvenog tržišta. Komisija naime procjenjuje da sadašnja rascjepkanost bankarskog tržišta povećava troškove financiranja za građane i poduzeća, ograničava prekogranično kreditiranje te smanjuje sposobnost banaka da financiraju europske strateške prioritete – od obrane i digitalizacije do zelene tranzicije.

Prema procjenama EK i samih banaka, na koje se poziva Reuters, pojednostavnjenje regulatornog okvira i uklanjanje dijela administrativnih prepreka moglo bi osloboditi oko dva bilijuna eura dodatnog kreditnog potencijala tijekom nekoliko godina.

Za razliku od bankarske industrije, koja već godinama tvrdi da su visoki kapitalni zahtjevi glavni razlog slabije profitabilnosti europskih banaka u odnosu na američke konkurente, Bruxelles zauzima drukčiji stav. U radnom dokumentu Komisije koji je Bloomberg dobio na uvid, EU navodi da europskim bankama nedostaje veličina.

“Veće banke općenito imaju korist od ekonomije obujma, nižih prosječnih troškova, veće diversifikacije i povećane sposobnosti ulaganja u tehnologiju i upravljanje rizicima, što im omogućuje učinkovitije poslovanje i odobravanje kredita uz povoljnije marže”, navodi Bloomberg ocjene europskih dužnosnika.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Prema ocjeni EU-a, veličina je osobito važna na tržištima komercijalnog i investicijskog bankarstva na kojima se financiraju najveće europske kompanije i infrastrukturni projekti. Unatoč konkurenciji velikih europskih banaka, kao što su Deutsche Bank, BNP Paribas i Credit Agricole, američke banke dominiraju čak i na tržištu regije EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika).

Ta su tržišta “važna ne samo za same banke, nego i za financijska tržišta i gospodarstvo u cjelini”, stoji u dokumentu.

Iako europske banke posluju na formalno jedinstvenom tržištu, i dalje funkcioniraju kao skup nacionalnih sustava. Prekogranične bankarske grupe moraju kapital i likvidnost držati raspoređene u svakoj državi članici, umjesto da njima upravljaju na razini cijele grupacije. Takav model smanjuje učinkovitost, povećava troškove poslovanja i obeshrabruje prekogranična spajanja.

Europska središnja banka procjenjuje da je zbog nacionalnih ograničenja unutar europskog bankarskog sustava “zarobljeno” oko 225 milijardi eura kapitala i oko 230 do 250 milijardi eura visokokvalitetne likvidnosti koje bi banke mogle učinkovitije koristiti kada bi postojalo istinski jedinstveno tržište.

Komisija zato želi omogućiti slobodnije kretanje kapitala i likvidnosti unutar bankarskih grupa, uz obvezu da matične banke prema potrebi financijski podupru svoje podružnice. Istodobno želi pojednostavniti pravila za manje banke, preispitati primjenu standarda Basel III te smanjiti regulatorna opterećenja koja ocjenjuje nepotrebno složenima.

Više prostora za kreditiranje

Među mogućim promjenama nalaze se povoljniji regulatorni tretman stambenih kredita i kredita tvrtkama koje nemaju službeni kreditni rejting, pojednostavnjenje kapitalnih zaštitnih slojeva te prilagodba međunarodnih pravila manjim i manje složenim bankama. Komisija će istodobno otvoriti i politički osjetljivo pitanje reforme europskog sustava osiguranja depozita, koje godinama blokira dovršetak bankovne unije.

Važan dio reforme odnosi se i na uklanjanje nacionalnih regulatornih odstupanja, poznatih kao “gold-plating”, kada države članice pri provedbi europskih propisa uvode stroža pravila od zajednički dogovorenih. Komisija smatra da upravo takve razlike dodatno povećavaju troškove poslovanja i otežavaju prekogranično širenje banaka.

Komisija naglašava da cilj nije deregulacija, nego stvaranje istinskog jedinstvenog bankarskog tržišta. Veće bankarske grupacije, smatra Bruxelles, ostvaruju ekonomiju razmjera, lakše ulažu u tehnologiju i upravljanje rizicima te mogu ponuditi povoljnije financiranje gospodarstvu.

Hoće li države članice biti spremne odreći se dijela nacionalne kontrole nad vlastitim bankarskim sustavima ostaje otvoreno pitanje. Rasprava o slobodnijem prijenosu kapitala, zajedničkom sustavu osiguranja depozita i prekograničnim spajanjima vjerojatno će biti najteži dio pregovora. No, nakon godina u kojima je prioritet bio isključivo stabilnost, Bruxelles sada prvi put jasno poručuje da europskim bankama više od novog kapitala treba – jedinstveno tržište.