SARAJEVO – Prema Pravilniku o načinu transformiranja vlasničke strukture investicijskih fondova Komisije za vrijednosne papire F BiH, fondovi moraju usuglasiti strukturu vlasništva s Pravilnikom do kraja iduće godine. Investicijski fondovi prema Pravilniku tada neće moći imati više od 5 posto dionica u jednom poduzeću, a dionice jednog poduzeća neće moći biti veće od 5 posto njihova portfelja. Takvo ograničavanje vlasništva prema odlukama Komisije za vrijednosne papire provodi se postupno godinama, ali sa zakašnjenjem pa je više puta odgađana primjena Pravilnika. Takvim ograničenjima vlasništva suprostavili su se iz Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Iz MMF-a su zahtjev za ukidanjem ograničenja vlasničke strukture investicijskih fonodova postavili kao jedan od uvjeta stand by aranžmana s BiH. BiH još od prošle godine nema stand by aranžman s MMF-om.

Zaobilaženje zakona
Pravilnik Komisije je nametnut kao prijelazno rješenje jer zastupnici oba doma federalne skupštine nisu usvojili zakonske propise kojima se definira strukture imovine investicijskih fondova, visina njihova osnovnog kapitala… Investicijski fondovi posljednjih godina nisu poštivali zakonske propise o postupnom ograničavanju svojih vlasničkih udjela u poduzećima nego su nasuprot tome mnogi od njih kupovali dionice dohodovnih poduzeća. Ni dioničari fondova niti iz društava za upravljanje fondovima nisu zadovoljni ograničenjima. Iz Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima uputilo je Skupštini F BiH izraze zabrinutosti zbog predloženih izmjena zakona kojima se ograničava vlasništvo fondova u poduzećima. Njihova osnova zabrinutost izražena je u tvrdnjama da će rokovi ogrničenja prouzročiti nužnu prodaju velikog broja dionica pa će velika ponuda obezvrijediti dionice na Sarajevskoj burzi i to poduzeća kao što su elektroprivrede, telekomi… Iz institucija u Sarajevu odbacuju zahtjeve Svjetske banke i MMF-a o ukidanju ograničenja investicijskim fondovima uz objašnjenje kako bi većinsko vlasništvo fondova u pojedinim poduzećima omogućilo stranim ulagačima njihovo brzo i jeftino preuzimanje. Ne samo da ukidanjem ograničenja investicijskim fondovima MMF uvjetuje novi stand by aranžman s BiH nego i Svjetska banka uvjetuje kredit od 30 milijuna američkih dolara namijenjenih korporativnom upravljanju u poduzećima privatiziranim u masovnoj privatizaciji. Zbog takvih stavova najvećih svjetskih financijskih institucija u Ministarstvu financija Federacije BiH predložli su da se u Prijedlog zakona o društvima za upravljanje investicijskim fondovima, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, uvrste odredbe prema kojima oni ne bi imali ograničenja u ulaganjima. Kako predlažu iz tog ministarstva, fondovi koji ulože sredstva u poduzeća mogli bi ta ulaganja zadržati kao vlasnički udjel bez obzir na zakonsko ograničenje vlasništva fondova u poduzećima. Iz Ministarstva financija F BiH predložili su i smanjenje provizija za ulaganja fondova i trgovanje na burzi.

Ulaganje u inozemstvo
Prema novim prijedlozima za Zakon o društvima za upravljanje fondovima, njima bi se omogućilo ulaganje u vrijednosne papire na tržištu Europske unije i OECD-a te u zemlje izvan EU do najviše 30 posto imovine fonda. Kao razlog za takve odluke navedeno je da bi se njima omogućilo stabilnije poslovanje fondova, omogućilo uvećanje kapitala, a malim bi se doničarima investicijskih fondova koji su u njih uložili privatizacijske certifikate osigurala veća sigurnost uloga. Prema prijedlogu iz Ministarstva financija F BiH, fondovi bi mogli osnivati svoje podružnice u inozemstvu, a investicijskim bi se fondovima iz Republike Srpske i Distrikta Brčko omogućilo otvaranje podružnica u Federaciji BiH. Prijedlogom je predviđeno i utvrđivaje neto imovina investicijskih fondova prema međunarodnim računovodstvenim standarima.

Prošle je godine na Sarajevskoj burzi najviše trgovao Prof plus
Prošle je godine na Sarajevskoj burzi od investicijskih fondova najviše trgovao sarajevski Prof plus. Također, sarajevski BIG trgovao je s dionicama u vrijednosti 13,67 milijuna eura, sarajevski Naprijed sa 11,53 milijuna, Eurofond iz Tuzle sa 10,75 milijuna, sarajevski MI Group s 8,94 milijuna, sarajevski Bonus sa 8,80 milijuna, mostarski Crobih sa 6,94 milijuna, a Herbos sa 6,49 milijuna eura. Iza njih je bihaćki investicijski fond Fortuna koja je cijele prošle godine trgovala sa svega 4,49 milijuna eura pa sarajevski Prevent sa 4,48 milijuna i sarajevski Bosfin koji je trgovao sa 4,2 milijuna eura.