Tretiranje loših kredita koji su se ožujku približili brojci od 47 milijardi kuna i rezervacije na teret dobiti i dalje su top tema o kojoj regulator i banke imaju dijametralno suprotne stavove.

Dorađujući regulativu o rezervacijama u ožujku, u javnoj raspravi koja je trajala pet dana, a objavljena u petak, HNB je primio na znanje primjedbe banaka i potom ih sve glatko odbio. Od 30 kreditora tek su dvije banke dale očitovanja. Među njima, postojeću odredbu da ukupna dospjela obveza dužnika postaje značajna kada prijeđe 1750 kuna banke bi proširile i uvjetom da dospjeli iznos duga prelazi 2,5 posto izloženosti banke prema tom klijentu, što je dodatni uvjet iz europskih pravila klasifikacije.

Odbijajući prijedlog, HNB je istaknuo da je analizom utvrđeno da bi tada i vrlo visoki iznosi dospjelog duga mogli biti neznačajni te da je letvica od 2,5 posto vrlo visoka. Banke i regulator, očekivano, ne slažu se ni oko tretmana reprogramiranih kredita koje domaća regulativa tretira strože od europskog propisa. Prema bankama kriteriji bi trebali odgovarati europskima kako "ne bi morale sastavljati dva različita izvještaja". Kolika je razlika ilustrira primjer; HNB zahtijeva da se kredit koji se počeo uredno vraćati tek nakon 12 mjeseci može staviti u manje rizičnu skupinu, a nakon tri godine može se smatrati prvoklasnim, dok EU propisi (koji nisu mandatorni za članice) omogućuju to već nakon 12 mjeseci.

Regulator je i taj zahtjev odbio poručivši bankama da su domaći kriteriji uzeli u obzir specifičnosti domaćeg bankovnog sustava što je rezultiralo konzervativnim pristupom lošim kreditima. Tako će banke i dalje biti prisiljene voditi dvostruke izvještaje, no to će, poručuju s Trga burze, samo povećati kvalitetu upravljanja kreditnim rizikom.