U slučaju privatizacije Croatia osiguranja, ne prodaje se samo kompanija već i 30 posto tržišta. Zbog toga će sve ozbiljne kompanije napraviti detaljan due dilligence i vidjeti koje sve rizike, a koje potencijalne benefite donosi ova kupnja. Smatra to Frigyes Schannen, direktor budimpeštanskog ureda Roland Bergera koji za Poslovni dnevnik govori o aktualnostima ali i evidentnim razlikama mađarskog i hrvatskog tržišta osiguranja. 

Kako je vlasnički strukturirano tržište osiguranja u Mađarskoj, ima li država neko društvo u svom portfelju?
Vlasnička struktura je takva da većinu društava drže međunarodni vlasnici i grupe privatnih ulagača. Jedino društvo koje je još u djelomičnom državnom vlasništvu je Post Insurer koje raste i povećava svoj tržišni udjel. 

Hrvatska Vlada privodi završnici prodaju tržišnog lidera Croatia osiguranja što ni javnost ni struka ne podržavaju. Posebno nakon što je objavljeno da je Uniqa za 70 milijuna eura kupila Basler čija je premija lani bila 57,4 milijuna eura dok su potencijalni kupci za Croatiju s premijom od 386 milijuna eura kroz neobvezujuće ponude nudili između 104,5 i 138,4 milijuna. Što je ključno u određivanju cijene?
Procjena vrijednosti prilično je složen proces. Vrlo je teško dobro procijeniti vrijednost sadašnjeg portfelja i potencijala koji postoji za ostvarenje prihoda u budućnosti. Zbog toga ne bi bilo dobro izvana davati neke olake, paušalne ocjene. Svjedoci smo da je u posljednjih nekoliko godina bilo vrlo uspješnih primjera privatizacije osigurateljnih kompanija u srednjoj i istočnoj Europi. Primjerice, nakon što se Rumunjska pridružila Europskoj uniji, predložena joj je liberalizacija tržišta što je povoljno utjecalo na poboljšanje tržišnih uvjeta poslovanja, povećanje usluge za klijente i efikasnosti, ali i puno jasnije uloge regulatora u smislu striktnih pravila o transparentnosti. U slučaju Hrvatske, odnosno Croatia osiguranja važno je imati na umu da se ne prodaje samo kompanija već i 30 posto tržišta. Zbog toga će sve ozbiljne kompanije napraviti detaljan due dilligence i vidjeti koje sve rizike, a koje potencijalne benefite donosi ova kupnja. Ukoliko dođe do privatizacije, bolje je da kompaniju preuzme regionalni igrač koji poznaje lokalne prilike, potrebe i kulturu nego globalni igrač. Opet, nije sve u cijeni, odnosno novcu koji se nudi, već je važna i procjena, što je najbolje za kompaniju, da li će se ulagati u povećanje tržišnog udjela ili samo izvlačiti dobit. U Mađarskoj, odakle sam ja, trenutno imamo, možda ste čuli, suprotan trend, nacionalizacije a ne privatizacije. Slično je i u Europi, gdje je također vidljiv trend povećanja kontrole i vlasništva od strane pojedinih Vlada.

Višegodišnja recesija ostavila je negativan trag na hrvatsko tržište osiguranja, protekle četiri godine premija je bila u minusu, tek za devet mjeseci ove godine bilježi lagani oporavak. Kakvo je stanje u srednjoj i istočnoj Europi, ima li mjesta optimizmu?
Nakon što je 2009. došlo do pada bruto ugovorenih premija od 20 posto glavne lokomotive rasta u regiji su Poljska i Češka. U posljednje vrijeme vide se naznake oporavka, no ukupna razina ugovorenih bruto premija u regiji se još nije vratila na razine prije izbijanja krize. Nakon udara krize, bruto premije su u Poljskoj rasle po godišnjoj stopi od devet posto i dosegnule su do kraja prošle godine 15,3 milijarde eura. U drugim zemljama, izostanak rasta bruto premija usporava oporavak tržišta, tako je u Hrvatskoj i Rumunjskoj, dok oporavak u Mađarskoj tek očekujemo. Dugoročno, novi proizvodi i inovativna rješenja mogu poboljšati zadovoljstvo klijenata, što će povećati tržišni udjel osigurateljnih proizvoda. 

U Hrvatskoj se koplja lome oko dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja. Osiguratelji prozivaju državu da zakonima pogoduje javnoj zdravstvenoj ustanovi koja na tom proizvodu godišnje ostvari oko 300 milijuna eura premije, a osiguratelji tek oko 30. Nude li mađarski osiguratelji zdravstvenu policu?
Mađarska nema takva iskustva, situacija je potpuno drugačija. Ako je situacija takva kako je opisujete, to je svakako nelojana tržišna utakmica. Kod zdravstvenih osiguranja nažalost trenutačno je situacija svugdje u regiji takva da nema prostora da država omogući više poreznih olakšica kojima bi stimulirala građane da ulažu u vlastito zdravlje, što je vrlo važno.