Hrvatska poštanska banka (HPB) ostvarila je u prvom ovogodišnjem polugodištu neto dobit od 1,07 milijardi kuna, kao rezultat prihoda uslijed akvizicijskih aktivnosti i nastavka stvaranja dobiti na razini banke, stoji u financijskom izvješću HPB-a objavljenog u petak. Usporedbe radi, u prvom polugodištu prošle godine bančina dobit iznosila je 147,5 milijuna kuna.

Anulirani nepovoljni učinci
Ukupni prihodi iz poslovanja u prvih šest mjeseci ove godine bili su im 417,5 milijuna kuna, što je za 0,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, kada su iznosili 415,6 milijuna kuna.

“Glavni čimbenici rekordnih pozitivnih rezultata HPB Grupe u prvom polugodištu 2022., osim efekata akvizicijskih aktivnosti, bili su ostvarenje dobiti iz poslovanja, i to u okolnostima rastuće inflacije i troškova prilagodbe poslovanja za uvođenje eura. HPB uspješno je anulirao nepovoljne učinke pada cijena obveznica uzrokovanog najavom promjene monetarne politike radi obuzdavanja inflacije te nastavio s provedbom strateških projekata HPB Grupe”, navodi se u priopćenju.

Podsjetimo, HPB je 1. ožujka 2022. preuzeo Sberbank sada Novu hrvatsku banku, čime je omogućio stabilizaciju njezinog poslovanja, kao i očuvanje njezine imovine i imovine njezinih klijenata.

Vrijednost ukupne imovine HPB-a na kraju lipnja iznosila je 37,9 milijardi kuna, ili 7,7 milijardi više nego godinu ranije. Banka je imala 31 milijardu kuna ukupnih depozita te 21,9 milijardi kuna neto kredita odobrenih klijentima.

Iz HPB-a napominju da su, 4. srpnja, odnosno nakon datuma bilance 30. lipnja 2022., u potpunosti su okončani kreditno-depozitni i ostali odnosi Nove hrvatske banke, a time i HPB Grupe, prema Sberbank Europe. Značajan porast depozita Hrvatske poštanske banke i stabilizacija poslovanja Nove hrvatske banke nakon preuzimanja doprinijeli su povoljnoj likvidnosnoj poziciji i jačanju potencijala za nastavak realizacije planiranog rasta tržišnog udjela, ističu iz HPB-a.

Uzevši u obzir aktualne uvjete poslovanja, povoljna je i zanemariva izloženost prema subjektima u Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini, promatrano konsolidirano ispod 0,5 posto, a na razini matice ispod 0,1 posto.

Zanemariva izloženost
Optimalnim usklađivanjem resursa s angažmanom na projektu uvođenja eura, u tijeku su pripreme za integracijske aktivnosti Banke glede pripajanja Nove hrvatske banke, što će biti jedan od primarnih fokusa i iduće, 2023. godine, stoji između ostalog u priopćenju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Podsjetimo, početkom srpnja HPB je izvijestio da je kupio potraživanja i udjele koji se odnose na kreditno-depozitni i ostale odnose Nove hrvatske banke (bivša Sberbank) s društvima Pronam Nekretnine d.o.o. i Sberbank Europe u likvidaciji, a vrijednost transakcije iznosi 74 milijuna eura.

Kako je priopćeno iz HPB-a, tom transakcijom banka je stekla potpuni udjel u Pronam Nekretninama, pravo potraživanja koje Sberbank Europe ima prema društvu Pronam Nekretnine po kreditu koji dospijeva 2027. godine, ukupnog nominalnog iznosa glavnice 5,3 milijuna eura te pravo potraživanja koje Sberbank Europe ima prema Novoj hrvatskoj banci po određenim kreditima i MREL kreditu, koji dospijevaju između 2024. i 2029., ukupnog nominalnog iznosa glavnice od 66 milijuna eura.