Guverner Federalnih rezervi Ben Bernanke započeo je agresivnu kampanju sprečavanja kreditnog sloma odnosno utjecaja istoga na gospodarstvo SAD-a. To uključuje i nenajavljeno, ali žarko očekivano rezanje kamatnih stopa za pola posto što je smanjilo strahove ulagača da bi gospodarstvo moglo pasti u recesiju. Ovaj rez, koji prelazi kvartalnu redukciju poena, očekivan je od većine ekonomista, a ujedno signalizira da se Bernanke plaši posljedica koje je ova kriza tržišta mogla uzrokovati.

Greenspanov potez
Ova je promjena, smatraju analitičari, ujedno i pokazatelj kako je Bernankeov stil vođenja sličan onom njegovog prethodnika Alana Greenspana zvanom ‘Greenspanov potez’ koji je i pred najmanjim strahovanjima od recesije – spuštao kamatnu stopu. Međutim, unatoč nekim kritikama, upućeni su skloni poduprijeti ovakvu politiku jer, kako smatraju, pokazuju svojevrsnu zaštitu koju guverner pruža ulagačima unatoč tome što je razlog “zaštite” ipak samo strah od moguće recesije. Na ovakav potez svog nasljednika osvrnuo se i Greenspan, opet, s određenom dozom skepse. “Pitanje koje se postavlja jest, je li kažnjavanje špekulanata važnije od okretanja njihovih predviđanja u korist gospodarstvenih prilika” izjavio je Greenspan. Fed je tako srezao kamatnu stopu s 5,25 posto na 4,75 posto što je potaklo rast dionica na Wall Streetu. Dow Jones Industrial Average porastao je 70 poena i to prije nego je odluka objavljena da bi odmah nakon objavljivanja porastao 335,97 poena odnosno 2,5 posto na 13.739,39 što je najveći porast još od 2003. Zbog straha ulagača da bi ovaj rez mogao pak potaknuti inflaciju, dolar je oštro pao, dugoročne trezorske obveznice su porasle kao, uostalom, i cijene nafte. Terminski ugovori na sirovu naftu porasli su 94 centa po barelu na 81,51 dolara što je drugi po redu najviši rekord na New York Mercantile Exchange, međutim, i dalje se nalazi daleko ispod inflatornih 101,57 dolara ostvarenih u travnju 1980.

Iz Fed-a se nisu pak izjasnili je li strah od rasta inflatorne stope ili pak slabiji gospodarski rast njihova najveća briga odnosno jesu li ta dva problema podjednako važna. Također, dok većina ulagača ‘navija’ za podizanje gospodarskog rasta, iz Fed-a ne stižu nikakve naznake o sljedećim koracima koje se planiraju poduzeti. Iako je upravo zbog nepoduzimanja koraka došlo do kraha na subprime sektoru, Bernanke, kao i njegov prethodnik, nije htio preuzeti odgovornost. “Fed je odgovoran samo za gospodarstveni rast i inflaciju. Nismo odgovorni za promjenu u cijenama ” izjavio je Bernanke nadodavši kako je gospodarski rast bio solidan tijekom prve polovice godine no kako je krah kreditnog tržišta uzrokovao njegovo usporavanje. Donedavno su u Fed-u smatrali realnim ostvarivanje gospodarskog rasta od 2,5 posto ove godine no tu su stopu ubrzo spustili te izjavili kako su više zabrinuti zbog rasta inflacije nego slabog gospodarskog rasta. Neki su mišljenja kako bez obzira na nedovoljan rast nije bilo potrebno smanjivati kamatnu stopu. Tako Allan Meltzer, analitičar s Carnagie Mellon sveučilišta smatra kako je smanjivanje kamatne stope bila greška.

Nepotrebno smanjivanje
Pritom se osvrnuo na sličan potez koji je Fed učinio davnih šezdesetih i sedamdesetih godina kada je više davao na nezaposlenost, a manje na inflaciju i njene uzroke i posljedice. Takav razvoj događaja uzrokovao je ubrzani rast inflacije tijekom nekoliko godina sve dok ga, povećavanjem kamatnjaka nije smanjio tadašnji guverner Paul Volcker. Da Meltzerovo mišljenje dijele i mnogi šefovi rezervi pokazuje i činjenica da je samo sedam od ukupno 12 bankovnih rezervi zatražilo rez kamatnjaka što dovoljno govori, smatraju upućeni, o nepotrebnosti i nepromišljenosti ove Bernankeove odluke.

Bank of Japan nije dirao kamatnjak

Bank of Japan kamatne stope pak drži nepromijenjenima unatoč tomu što su se američki kolege, odlučili za suprotno. Guverner Toshihiko Fukui odlučio je ostaviti stopu na 0,5 posto čime je na sebe preuzeo rizik smanjenog rasta i povećane deflacije. Jenom se tako trgovalo s 115,84 naspram dolaru čime je zabilježen mali pad nakon objave o nemijenjanju. Japanske vladine obveznice su pale što predstavlja najveći pad u posljednjih šest mjeseci. Bez obzira na trenutni status quo, analitičari smatraju kako će japanska vlada krajem godine ipak podići stope što je odmah potaknulo porast povrata na desetogodišnje obveznice za šest baznih poena na 1,59 posto.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“