Porast potrošačkih cijena roba poput hrane i energije tijekom mjeseca lipnja kretao se vrlo sporo, najsporije u posljednjih pet mjeseci. To je svjetskim analitičarima poslužilo kao dokaz usporavanja inflatornih događanja koja posljednjih pola godine pogađaju monetarnu politiku te svjetske gospodarske sile. Konačne cijene porasle su u prosijeku od 0,4 posto nakon 0,2-postotnog porasta u lipnju što je bio direktan dokaz povećanja cijena benzina.

Korisna pauza
Glavni čovjek Feda Ben S. Bernanke jučer je dao izjavu medijima o usporavanju stope inflacije te predložio pasivnu politiku središnje banke sljedećih mjesec dana. To znači da se kamatna stopa ne bi trebala znatnije promijeniti, no analitičari smatraju da je takav potez ishitren te da će tijekom sljedećih pola godine stopa inflacije još jače porasti. Međutim, Anthony Chan, glavni ekonomist u newyorškom JPMorgan Private Client Servicesu, tvrdi kako je kratka pauza dobar način za donošenje odluka o predstojećim koracima. Takav Bernankeov potez bio je očekivan s obzirom na njegove nedavne izjave o važnosti dobrog upravljanja rizikom i održavanje dovoljno velikih sredstava kako u opasnost ne bi došle financijske institucije. “Strogo upravljanje rizikom i jako pozicioniranje kapitala iznimno su važni kako bi se osigurala sigurnost poslovanja bankarskih asocijacija te stabilnost financijskog sistema”, izjavio je Bernanke u razgovoru s poduzetnicima. Bernanke je također potvrdio da savezni uredi užurbano rade na nacrtu kvalitetnijeg upravljanja rizikom koji će primjenjivati najveće američke banke, a njegovo ime je Basel 2. Na prijedlogu Basela 2 radi se već nekoliko godina, a njegov cilj je da se bolje uskladi bankarski rizik s kapitalom u rezervama. Bernanke je naglasio da u slučaju neusklađenosti može doći do ugrožavanja sigurnosti i funkcioniranja cijeloga američkog bankarskog sustava. Dio kreatora monetarne politike u SAD-u strahuje od rastućih inflacijskih pritisaka, a u tom kontekstu eventualno snižavanje kamatnjaka ne igra bitnu ulogu. Oprezniji dužnosnici Feda smatraju da bi trebalo početi uskraćivati monetarni stimulans domaćoj ekonomiji kako bi se neutralizirali negativni efekti dosadašnje, iznimno darežljive monetarne politike i znatne deprecijacije dolara. S druge strane, terminski ugovori na kamatne stope, pouzdan indikator monetarne politike, često su tijekom godina ukazivali na mogućnost spuštanja kamatnih stopa, što je tada bila posljedica krize koja nakon Enrona i telekomunikacija trese i financijski sektor zbog umješanosti banaka poput JP Morgan Chasea i Citigroupa u aferu Enrona. Stabilnost bankovnog sektora spada u djelokrug rada središnje banke, pa je mogućnost promjene kamatnjaka prilično realna, osobito kad zaprijeti ozbiljan pad likvidnosti kao posljedica smanjene sklonosti prema riziku. Da bi se odlučili na željeno smanjenje, monetarne vlasti moraju se uvjeriti i u točnost teze da će kriza na Wall Streetu zaista utjecati na ekonomsku aktivnost, pod uvjetom da je opasnost od rasta inflacije zanemariva što bi sada mogao biti slučaj barem mjesec dana.

Prijetnja recesijom u SAD-u
je prijetnja recesijom vrlo realna. Podizanjem stope Fed se želi izboriti za stabilnost dolara, no čini se kako je inflacija neodgodivo zlo koje se mora dogoditi. Većinska krivnja prebacuje se na trgovinski deficit s Kinom i ostalim azijskim zemljama koje ne popuštaju u valutarnim kolebanjima juana i jena. Pretpostavlja se kako će najavljeno japansko podizanje kamatne stope malo olakšati situaciju, a Bernanke je već najavio strože mjere ako Kina ne pristane olabaviti svoju monetarnu politiku. Stopa inflacije se sada, tvrde stručnjaci, nalazi u kritičnom stadiju te je rizik još prisutan. Upravo zato je Fedovo povjerenstvo za slobodno trgovanje odlučilo još neko vrijeme zadržati kamatnu stopu na razini od 5,25 posto. Scott Anderson, ekonomist u Wells Fargo & Co, smatra da bi sljedeće povećanje kamatnih stopa trebalo uslijediti već u rujnu

Povećanje prometa u tehnosektoru

Međutim, predviđa se kako bi ovaj zastoj mogao utjecati na porast prometa tehnološkim dionicama. Tehnologija je ciklična industrija i trebala bi osjetiti koristi od konstante vrijednosti kamata. Ako je vjerovati sadašnjim predviđanjima, gospodarstvo SAD-a trebalo bi rasti po godišnjoj stopi od 2,8 posto. Tijekom prvog kvartala taj je rast bio nešto viši, i to 5,6 posto što je ujedno i najbrži rast u posljednje dvije godine. Povećanje cijena energenata uzrokovalo je daljnje povećanje cijena ostalih roba, no izvršni direktor General Motorsa Rick Wagoner smatra da je ovo vrijeme laganog usporavanja i “olakšanja” u samom gospodarstvu. “Kombinacija kamatnih stopa, cijena nafte i tržište nekretnina odražavaju se na psihu potrošača što se pak usmjerava na daljnji gospodarski razvoj”, izjavio je Wagoner.