Aerodromi u glavnim gradovima regije, kako se voli nazivati prostor nekadašnje Jugoslavije, bilježe sve veći broj putnika i približavaju se rekordnim prijeratnim danima. Najdalje je otišla beogradska zračna luka koja je prije pola godine dobila ime velikog znanstvenika Nikole Tesle. Početkom srpnja obnovljenim terminalom na beogradskom aerodromu prošao je milijunti putnik ove godine, a ukidanjem viza za zapadnoeuropske države i dolaskom low-cost kompanija očekuje se daljnji rast.

Rast u Beogradu
Broj letova i putnika rekordni je u posljednjem razdoblju. Dnevno se obavljaju prosječno 144 aviooperacije, što je 7 posto više nego 2005. godine, a uslugama na “Nikoli Tesli” dnevno se prosječno koristi više od 8500 putnika. Prije desetak dana u Beograd je sletio i prvi zrakoplov jedne low-cost kompanije. Riječ je o domaćem avioprijevozniku Centavia koji s iznamljena dva mlažnjaka kapaciteta stotinjak putnika leti na grčki otok Krf. Kao destinacije na koje bi Centavia trebala letjeti spominju se još Turska, Egipat i Španjolska, a od jeseni i Njemačka, Italija, Slovačka i Švicarska. Također je najavljeno da će stazom u Surčinu uskoro zarulati i avioni Germanwingsa i Wizzaira.
U prva tri mjeseca ove godine aerodrom “Nikola Tesla” ostvario je dobit od oko milijun eura, što je četiri puta više nego u istom razdoblju 2005. godine. Broj letova povećan je za 19 posto, a prevezenih putnika za 11 posto. Brzorastući trend primijećen je još prošle godine kada je međunarodni promet povećan za 23 posto, broj putnika dostigao je dva milijuna, a financijski rezultati po kojima je u 2005. godini zabilježena dobit od 5,56 milijuna eura “Nikolu Teslu” svrstali su među 10 najuspješnijih tvrtki u Srbiji. Međunarodni monetarni fond ustvrdio je da je beogradski aerodrom profitabilna kompanija i jedino javno poduzeće u Srbiji koje je realiziralo proces restrukturiranja i odlaska viška zaposlenih. Međutim, u Beogradu se sve više govori o prebacivanju low-costa iz Surčina na bivši vojni aerodrom Batajnicu.Za razliku od Srbije, gdje je Beograd praktički jedini aerodrom jer nacionalna kompanija ne leti za Niš, a na beogradskom aerodromu ima gotovo 50 posto prometa, u Hrvatskoj postoji cijeli niz aerodroma koji međusobno konkuriraju. Broj jedan je naravno onaj zagrebački iako mu brojem putnika u ljetnom razdoblju sve više konkuriraju splitski i dubrovački. Kroz terminale na Plesu od početka godine do kraja lipnja prošlo je 776.281 putnik, što je 9,19 posto više nego prošle godine, a samo u lipnju bilo je 171.954 što je više od 10 posto u odnosu na lipanj 2005. godine. Povećao se i broj aviooperacija za 7 posto, a prijevoz tereta i dalje je u padu. Prošle godine zagrebački aerodrom koristilo je 1,5 milijun putnika, a namjera vodstva Zračne luke je da Pleso ubuduće bude prepoznato prije svega kao čvorište i mjesto za mrežne letove. Prošlogodišnja dobit iznosila je 15 milijuna kuna, što je na razini 2004. godine. Planira se investicija od 212 milijuna eura za izgradnju novog terminala koji bi mogao primiti više od tri milijuna putnika.Aerodrom u Ljubljani nema ozbiljnu konkurenciju na teritoriju Slovenije. Prošle godine uslugama na Brniku koristilo se 1,218.996 putnika, što je nastavak kontinuiranog rasta. Za usporedbu, 2001. godine na aerodromu Ljubljana bilo je 894.130 putnika.

LJubljana gradi terminal
Prvo tromjesečje 2006. također je zabilježen rast broja letova i putnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine: broj putnika je porastao za 11 posto, prevezenog tereta za 19 posto, a prihodi su veći 12 posto. Daljnji nastavak rasta očekuje se za vrijeme ljetnih mjeseci kada se očekuje veći broj redovnih linija i čarter-letova. Na aerodromu Ljubljana dovršavaju se pripreme za izgradnju novoga putničkog terminala koji bi trebao biti gotov do ljeta 2007. godine. Također raste broj kompanija koje se koriste Brnikom, među kojima su i niskotarifne tvrtke, a od iduće godine očekuje se i dolazak Finnaira.

Crnogorski aerodromi na prodaju
Nakon što je u obnovu aerodroma u Podgorici i Tivtu crnogorska vlada uložila 26 milijuna eura, najavljeno je da će iduće godine biti privatizirani. Vlada razmišlja o strateškom partnerstvu ili davanju zračnih luka u koncesiju kao što je napravila Grčka koja je aerodrom u Ateni dala njemačkom koncesionaru. Zanimanje za preuzimanje aerodroma koji imaju sve više prometa pokazalo je nekoliko stranih kompanija. U obnovu zračne luke u Podgorici uloženo je 22 milijuna eura, a modernizacija tivatskog državu je stajala 4,2 milijuna eura.