Novim pravilnikom o kotaciji zaoštravaju se uvjeti na Beogradskoj burzi po kojima se kompanije mogu naći na kotaciji najlikvidnijih vrijednosnih papira. Prema kazivanju Siniše Krnete, direktora sektora za poslovne informacije, neophodan minimum kapitala i davatelja vrijednosnih papira je udvostručen i sada iznosi 20 milijuna eura. Vrijeme poslovanja kompanije koja kani izaći na prestižnu A kotaciju ostaje kao i do sada, odnosno tri godine. U slobodnom prometu mora se naći najmanje 25 posto od ukupno emitiranih dionica ili iznos kapitala od najmanje 10 milijuna eura, što se nalaze u vlasništvu 500 dioničara i više od tog broja. To je dvostruko više u odnosu na dosadašnje burzovno trgovanje. Uvjeti za izlazak na kotaciju B nisu promijenjeni, što znači da najmanji iznos ukupnoga kapitala izdavatelja ostaje četiri milijuna eura, dok je minimalno poslovanje smanjeno s tri na dvije godine.

Tigar i Sojaprotein
Prema ocjeni Krnete, pooštravanje uvjeta neće ograničiti mogućnosti poduzeća da se nađu na kotaciji najlikvidnijih vrijednosnih papira jer najmanje polovica od 48 kompanija, dionicama kojih se trguje metodom kontinuiranog trgovanja ispunjava nove burzovne uvjete. Krneta smatra da izlasku kompanija na A kotaciju zapreku nije predstavljao pravilnik burze, već je razlog tomu što menadžment poduzeća nije pokazivao spremnost da u cijelosti objelodani poslovanje tvrtke. Kompanija koja kani doći na A kotaciju ima obvezu svaka tri mjeseca dati iscrpne podatke o vlastitu poslovanju. Na toj kotaciji zasad se nalaze pirotski Tigar, beogradski Energoprojekt i Sojaprotein iz Novog Bečeja. Novi pravilnik promijenio je naziv A kotacije u Prime market, dok će B kotacija nositi ime Standard market. Trgovanje na Beogradskoj burzi i dalje se odvija s velikim oscilacijama. Smanjenje trgovanja i pad vrijednosti indeksa i dalje se nastavlja iako je ljeto, kada je trgovanje tradicionalno manje, odavno prošlo. Smanjeno trgovanje u odnosu na prva četiri ovogodišnja mjeseca objašnjava se velikim skokom trgovanja u prvim mjesecima od 95 posto, do čega je došlo izlaskom velikog broja dioničarskih društava s društvenim kapitalom na što su bila zakonski obvezna.

Utjecaj Zagreba
Drugi razlog pada trgovanja je smanjena ponuda koja datira od svibnja. Mnogi investitori otišli su na druga tržišta kapitala na kojima je ponuda veća. Na smanjenje trgovanja utjecala je i prodaja T-HT dionica na Zagrebačkoj burzi. Inače, tri postojeća investicijska fonda u Srbiji nastavila su rast vrijednosti, dok su blagi pad ostvarile investicijske jedinice fonda Delta plus. Najveći rast zabilježio je fond Fokus premium, čije su investicijske jedinice u petak porasle su za 8,90 dinara na 1077,88 dinara, a ukupna imovina fonda povećana je na 214 milijuna dinara. Fond Delta plus imao je pad investicijske jedinice od 1,70 dinara, na 1413,03 dinara, dok je ukupna imovina fonda smanjena na 1,918 milijardi dinara. Investicijska jedinica fonda Fima proaktiv porasla je za 0,41 dinar, na 1126,24 dinara, a ukupna imovina fonda je uvećana na 1,382 milijarde dinara. Vrijednost investicijske jedinice fonda Raiffeisen akcije povećana je za 0,79 dinara na 1046,01 dinar, a ukupna imovina fonda povećana je na 1,262 milijarde dinara.

MMF: Dobar napredak Srbije

Stalni predstavnik MMMF-a u Srbiji Harald Hirschhofer kaže kako je posljednjih godina ostvareno dosta napretka. Naime, sudjelujući na Sedmom ekonomskom summitu Srbije, Hirschhofer je izrazio očekivanje da će se ekonomski rast ubrzati do kraja godine, potaknut rastom stranih investicija koje su u velikoj mjeri usmjerene na telekomunikacije i bankarstvo, ali je još nedovoljan nivo greenfield investicija. Hirschhofer je najavio da će u Srbiju uskoro doći misija MMF-a koja će s predstavnicima razgovarati o faktorima rizika ukazavši da se osnovni rizici odnose na stranu potražnje koja sve više raste, a domaća ponuda opada, kao i na kredite građana. Poruka MMF-a je, očuvanje makroekonomske stabilnosti čvrstom monetarnom politikom.