KBC grupa, jedna od najvećih belgijskih banaka, trebala bi od flamanske vlade dobiti dvije milijarde eura pomoći nakon što je zabilježila gubitak od 2,5 mlrd. eura za cijelu prošlu godinu. Informacija o svježem kapitalu proširila se nakon što je stigla vijest da se priprema novi krug državne pomoći bankama, što bi moglo uključivati i stvaranje tzv. loše banke koja bi preuzela lošu bankarsku aktivu.

Otpis ulaganja
Bankarska grupa koja se bavi i osiguravateljnim poslovima objavila je u četvrtak da će otpisati punu vrijednost svojih najriskantnijih ulaganja. Vrijednost tih ulaganja je oko 1,9 milijardi eura što je dodatak na prije otpisanih 2,1 milijardu eura. Među tim ulaganjima nalaze se i investicije u islandske banke u vrijednosti od oko 200 milijuna eura, kao i 700 milijuna eura gubitaka kroz ulaganja u dionice samo u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju.

Nove dionice
Flamanska bi vlada trebala upisati nove dionice KBC-a što će poboljšati pokazatelj adekvatnosti kapitala. André Bergen, glavni izvršni direktor, kazao je kako će banka smanjiti tržišni rizik kojem je izložena te se usredotočiti na svoje matično tržište u Belgiji te srednjoj i istočnoj Europi. KBC je dosad uspijevao izbjeći sudbinu svojih konkurenata, banaka Fortis i Dexia koje su pale u državne ruke krajem prošle godine zbog problema s likvidnošću uzrokovanih svjetskom financijskom krizom. KBC je objavio kako će nova pomoć biti strukturirana kao i kad je krajem 2008. godine prvi put primila državni novac. Država je tada za 3,5 milijardi eura dobila dionice bez prava glasa. Nakon što je objavljena vijest da će KBC dobiti državnu pomoć, vrijednost dionica te banke porasla je za gotovo pedeset posto. Tržišna vrijednost bankarske grupacije time je porasla na 3,8 milijardi eura. Za usporedbu, tržišna vrijednost najveće hrvatske banke, Zagrebačke banke, kreće se oko razine od 1,5 milijardi eura. KBC banka nalazi se među devet banaka koje su u utorak, na inicijativu austrijskog Raiffeisena, zatražile od Europske komisije da proširi paket mjera financijske pomoći i na države koje nisu članice Unije. Banke su to učinile zbog straha za svoja ulaganja na jugoistoku Europe. KBC banka prisutna je, primjerice, na tržištu Češke Republike gdje je vlasnica CSOB banke, na tržištu Mađarske gdje drži vlasnički udio u K&H banci, kao i na tržištima Slovačke, Poljske, Bugarske, Rumunjske i Rusije. KBC banka vlasnica je i 30,6 posto udjela u Novoj ljubljanskoj banci. Slovenske vlasti ne žele joj dopustiti da poveća svoj udio na više od 50 posto zbog čega belgijska banka već godinama želi prodati svoj udio. Zbog tog svojeg vlasničkog udjela belgijskoj je banci bio pripriječen i ulazak na hrvatsko tržište kada je svojevremeno iskazivala interes za Splitsku banku.