Nakon višemjesečne bitke u utorak će se konačno dovršiti proces preuzimanja Ljubljanske burze i otkriti hoće li novi smjer slovenskom (i regionalnom) tržištu kapitala udariti Bečka ili Atenska burza.

O pobjedniku će najvjerojatnije odlučiti ponuđena cijena koja bi, prema nagađanjima lokalnih medija, trebala premašiti 1000 eura po dionici. Podsjetimo, zanimanje za preuzimanje 81 posto Ljubljanske burze u početku je iskazalo šest europskih burzi, a konkretne ponude dala su četiri kandidata koji tada nisu imenovani. Početkom veljače svoje neobavezne ponude predale su Atenska i Varšavska burza, dok su među interesentima bili nordijski OMX, Bečka te Milanska burza, a kao mogući ponuđač spominjala se i Njemačka burza.

OMX odbijen
Prije nešto više od godinu dana nordijski OMX ponudio je 125,19 eura po dionici, odnosno 4,2 milijuna eura, no vlasnici Ljubljanske burze ocijenili su je preniskom i odbacili. Danas se nagađa s cijenom od 1100 eura po dionici, koliko navodno nude vlasnici Atenske burze, no detalji će biti poznati u petak kada će oba finalista predati završne poboljšane ponude. Nekadašnji savjetnik Uprave Ljubljanske, a danas konzultant Bečke burze Simon Mastnak u razgovoru je za Poslovni dnevnik kazao da je “među objema ponudama mala razlika” te da vjeruje kako će “prevagnuti cijena”. “Osnovna razlika među ponudama je što Atenska burza ima vlastiti softver za trgovanje koji bi uvela na Ljubljansku, dok je namjera Bečke da ostavi postojeći BTS”, istaknuo je Mastek. Koliko će konačno ponude biti “teške” nije želio govoriti. “Tržište navija da pobjednik bude Bečka burza”, kazao nam je anonimni izvor blizak Zagrebačkoj burzi. Smatra da pitanje cijene nikako ne bi smjelo biti presudno jer će o novom vlasniku znatno ovisiti budućnost slovenskog, pa time i regionalnog tržišta kapitala. “Ako novi vlasnik znatno bude razvijao tržište kapitala, povećavao broj transakcija, uvodio nove strukturirane proizvode poput varanata i certfikata, tržište će (i svi njegovi sudionici) profitirati od provizija, a posljedično i čitavo gospodarstvo”, smatra. Čini se da kuloari, kako domaći tako i slovenski, bruje o tome da razlike između Bečke i Atenske strategije i nisu tako male. Grcima se najviše zamjera to što bi u Ljubljani zamijenili BTS i uveli svoju trgovinsku platformu u namjeri da smanje troškove trgovine vrijednosnim papirima u regiji.

Bečani u prednosti
“U uvjetima kad se dnevno obavi tisuću transakcija, BTS sasvim zadovoljava”, kaže naš izvor. Bečani bi pak ostavili postojeći trgovinski sustav te ga zamijenili novim jednom kada ga broj transakcija i, općenito, veličina tržišta preraste. Kako kuloari tržišta kapitala (neslužbeno) otvoreno “drukaju” da preuzimatelj bude Bečka burza, tako se mogu čuti i bojazni da će prevagnuti cijena “zbog manjka ozbiljnih igrača na slovenskom tržištu kapitala koji nemaju interesa da se to tržište dugoročno osnaži. Najveći dioničari imaju oko četiri posto dionica pa bi razlika od 100 eura po dionici značila oko 100.000 eura razlike između ponuda”.

Zagrebačka burza prati događaje u Ljubljani

Iako službeno ne žele govoriti o promjeni vlasnika susjedne burze, i na Zagrebačkoj burzi sa zanimanjem prate vijesti iz Slovenije. Naime, Slovenija je prva stepenica u pohodu na regionalne burze, a nijedan ponuditelj neće stati na LJSE. Bečka burza s konzorcijem austrijskih banaka već kontrolira većinski paket Budimpeštanske burze, a na partnerskoj osnovi surađuje i s onom u Bukureštu. Kad se bude u potpunosti primjenjivala europska direktiva o tržištu financijskih usluga i financijskih instrumenata (MiFID), širom će se otvoriti vrata konkurenciji. Zato su male regionalne burze već započele s intenzivnijom međusobnom suradnjom.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje