EN DE

“BDP će rasti samo 0,5 posto”

Autor: Tin Bašić,VLM
18. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

U novim prognozama za srednju i istočnu Europu te Baltik EBRD ističe da Hrvatsku muči visok vanjski dug i visoka euroizacija

Europska banka za obnovu i razvitak snizila je dosadašnje prognoze kretanja hrvatskoga gospodarstva za ovu i iduću godinu. Dosad je EBRD smatrao da će naše gospodarstvo bilježiti rast od 1,1 posto, no sada je to smanjeno na samo 0,5 posto. Za 2012. prognoza je snižena na 1,9 posto, s prethodno prognoziranih 2,8 posto. “Hrvatsko gospodarstvo se stabiliziralo, ali kratkoročna perspektiva rasta ostaje izuzetno niska jer postoje znatni problemi koji su povezani s visokom razinom vanjskog duga i visokom euroizacijom gospodarstva”, ocjenjuje EBRD, koji u svojoj posljednjoj analizi obrazlaže posljedice prelijevanja krize iz eurozone na države tranzicijskih gospodarstava. Ipak, EBRD o Hrvatskoj kaže da su pozitivne naznake za srednjoročno razdoblje uspješan dovršetak pristupnih pregovora ove godine i realni izgledi za puno članstvo u EU sredinom 2013. godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast je zanemariv
Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kojeg smo upitali za komentar, slaže se s EBRD-ovom procjenom, no napominje kako je ionako i prije bila riječ o izuzetno niskim vrijednostima. “Slažem se s najnovijim prognozama. No oba rasta su, i za ovu i za iduću godinu, zanemariva. Željeni rast domaćega gospodarstva daleko je od sadašnjih potreba”, izjavio je Ćorić. Tvrdi da se on neće dogoditi dok se u Hrvatskoj ne provedu korjenite reforme. “Prije svega je riječ o konsolidaciji javnih financija, strukturnih reformi te suzbijanju sive ekonomije”, objašnjava Ćorić. Gospodarski rast Hrvatske poželjan je na oko tri posto, dok je onaj od pet posto dovoljan da država može refinancirati svoje dugove bez novih zaduženja. Kako nam kaže jedan analitičar koji je htio ostati anoniman, o takvome rastu možemo samo sanjati. Ipak, država iduće godine ima olakotnu okolnost jer dospijeva oko tri milijarde eura dugova. U odnosu na ovogodišnjih osam milijardi iduće godine bit će znatno manji pritisci. U najnovijim prognozama EBRD za cijelu regiju, koja obuhvaća 29 zemalja, u ovoj godini prognozira rast od 4,5 posto, nasuprot prije prognoziranom rastu do 4,8 posto.

Europska banka za obnovu i razvitak snizila je dosadašnje prognoze kretanja hrvatskoga gospodarstva za ovu i iduću godinu. Dosad je EBRD smatrao da će naše gospodarstvo bilježiti rast od 1,1 posto, no sada je to smanjeno na samo 0,5 posto. Za 2012. prognoza je snižena na 1,9 posto, s prethodno prognoziranih 2,8 posto. “Hrvatsko gospodarstvo se stabiliziralo, ali kratkoročna perspektiva rasta ostaje izuzetno niska jer postoje znatni problemi koji su povezani s visokom razinom vanjskog duga i visokom euroizacijom gospodarstva”, ocjenjuje EBRD, koji u svojoj posljednjoj analizi obrazlaže posljedice prelijevanja krize iz eurozone na države tranzicijskih gospodarstava. Ipak, EBRD o Hrvatskoj kaže da su pozitivne naznake za srednjoročno razdoblje uspješan dovršetak pristupnih pregovora ove godine i realni izgledi za puno članstvo u EU sredinom 2013. godine.

Rast je zanemariv
Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kojeg smo upitali za komentar, slaže se s EBRD-ovom procjenom, no napominje kako je ionako i prije bila riječ o izuzetno niskim vrijednostima. “Slažem se s najnovijim prognozama. No oba rasta su, i za ovu i za iduću godinu, zanemariva. Željeni rast domaćega gospodarstva daleko je od sadašnjih potreba”, izjavio je Ćorić. Tvrdi da se on neće dogoditi dok se u Hrvatskoj ne provedu korjenite reforme. “Prije svega je riječ o konsolidaciji javnih financija, strukturnih reformi te suzbijanju sive ekonomije”, objašnjava Ćorić. Gospodarski rast Hrvatske poželjan je na oko tri posto, dok je onaj od pet posto dovoljan da država može refinancirati svoje dugove bez novih zaduženja. Kako nam kaže jedan analitičar koji je htio ostati anoniman, o takvome rastu možemo samo sanjati. Ipak, država iduće godine ima olakotnu okolnost jer dospijeva oko tri milijarde eura dugova. U odnosu na ovogodišnjih osam milijardi iduće godine bit će znatno manji pritisci. U najnovijim prognozama EBRD za cijelu regiju, koja obuhvaća 29 zemalja, u ovoj godini prognozira rast od 4,5 posto, nasuprot prije prognoziranom rastu do 4,8 posto.




Loša iduća godina
Još izrazitije snižena je prognoza za 2012. godinu u kojoj se sada očekuje rast od 3,2 posto nakon što je u srpanjskoj prognozi očekivan rast od 4,4 posto. U EBRD-u ističu da se njihove najnovije prognoze za regiju temelje na produljenoj dužničkoj krizi u eurozoni, a ukazuju na to da, ako se u eurozoni produlji aktualna kriza, države srednje i istočne Europe, kao i Baltik, imat će velike probleme. Razlog je što te države većinom ovise o eurozoni zbog svoga izvoza.

Prijeti povlačenje kapitala
Osim toga EBRD upozorava da, ako se banke eurozone budu morale dokapitalizirati zbog eskalacije krize, njihove će podružnice u SIE regiji vrlo vjerojatno dobiti manje kapitala. To bi, napominju, značilo da će se u tranzicijskim zemljama odobravati manje kredita, što će u konačnici opet negativno utjecati na gospodarski rast.

Autor: Tin Bašić,VLM
18. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Kod odluke kome dati glas na Izborima možda nije nevažno znati i zaduženosti :

(V.L.:) Udio javnog duga u BDP-u u 2010.godini :

Hrvatska 40%
Slovenija 38%
Prosjek Eurozone 83%
Grčka 143%
Italija 119%
Belgija 97%
Irska 96%
Portugal 93%
Njemačka 83%
Francuska 82%
Vel.Britanija 80%
Mađarska 80%
Austrija 72 %
Nizozemska 63%
Španjolska 60% i.t.d.

U katastrofičnim prognozama se slažu bjelosvjetski hohštapleri i domaći izdajnici !

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close