Cijene nafte početkom tjedna spustile su se na najniže razine od svibnja jer tržište sve snažnije uključuje u cijene mogućnost mirovnog dogovora Rusije i Ukrajine. Takav bi razvoj situacije dodatno utišao već slab tržišni sentiment u godini obilježenoj prekomjernom ponudom.

Nafta tipa Brent u ranom trgovanju dotaknula je 59,7 dolara po barelu – razinu koja nije viđena od proljeća – dok se američki WTI kretao oko najnižih vrijednosti od početka 2021. godine. Poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa kako je mirovni sporazum “bliži nego ikad” potaknule su korekcije na tržištu, iako europski dužnosnici upozoravaju da ključna teritorijalna pitanja i dalje ostaju otvorena, prenosi Financial Times.

Logistički izazovi

Energetski analitičari ističu da bi deeskalacija sukoba Rusije i Ukrajine mogla brzo promijeniti stanje na naftnom tržištu jer bi se ublažile logističke distorzije koje su nastale zbog sankcija Rusiji. Velika količina ruske nafte trenutačno putuje znatno dužim rutama prema kupcima u Aziji pa bi povratak na uobičajene tokove snizio troškove i oslobodio zalihe zarobljene u dugim transportnim lancima.

Unatoč potencijalnim pozitivnim efektima, stručnjaci upozoravaju da su tržišta ranije prebrzo reagirala na slične signale i da nije izvjesno kako će se pregovori razvijati.

Osjetljivo razdoblje

Energetski konzultanti pritom ističu razdoblje blagdana kao posebno osjetljivo zbog smanjenog obujma trgovanja i povećane volatilnosti. Pad cijena događa se nakon pet uzastopnih mjeseci slabljenja Brenta, što je najduži negativni niz u više od deset godina, ali i posljedica očekivanja viška ponude iduće godine.

Prema procjenama Međunarodne energetske agencije (IEA), globalna proizvodnja porasla je za oko tri milijuna barela dnevno u ovog godini, a rast su predvodile i OPEC i ne-OPEC zemlje. Čak i uz ograničavanje rasta proizvodnje unutar kartela i nižu proizvodnju zbog sankcija Rusiji i Venezueli, IEA za 2026. predviđa višak od gotovo 3,7 milijuna barela dnevno, veći nego u pandemijskim godinama.