Financijski rezultati domaćih banaka u prva tri mjeseca pokazuju kako i u uvjetima u kojima se jedva spaja kraj s krajem, ove financijske institucije uspjevaju sasvim solidno poslovati. Najviše pažnje izaziva podatak da su u prvom tromjesečju banke zajednički zabilježile rekordan iznos neto kamatnih prihoda. Od početka siječnja do kraja ožujka iznos tih prihoda dosegnuo je 2,62 milijarde kuna, što je znatno više nego u 2009. ili 2008. godini kad su ti prihodi iznosili, redom, 2,2 odnosno 2,3 milijarde kuna. Neto kamatni prihodi predstavljaju razliku između prihoda koji banke ostvare po kreditima i plasmanima umanjenu za kamate koje banke plate na depozite i ostale slične izvore.

Pad kamatnih troškova
Podaci iz agregiranog izvještaja Hrvatske narodne banke pokazuju da su kamatni prihodi, novac zarađen kroz kamate od kredita, smanjeni s 5,84 milijardi kuna u prva tri mjeseca lani, na 5,25 milijardi ove godine. No, banke su bile vrlo revnosne u kontroliranju novca koji će isplatiti kroz kamate na depozite. Taj je iznos smanjen za čak milijardu kuna, sa 3,63 lani na 2,63 milijardi ove godine što zajedno čini rekordne neto kamatne prihode u ovoj godini. Sukladno tome, neto dobit tridesetak domaćih banaka u prva je tri mjeseca dosegnula 1,01 milijardu kuna, sedam posto manje od 1,09 milijardi koliko je dobit iznosila prošle godine u istom razdoblju. Pad dobiti, usprkos već spomenutoj rekordnoj razini glavnih izvora prihoda za banke, posljedica je povećanja rezerviranja za gubitke. Lani su oni iznosili 483,5 milijuna kuna, a ove godine 648,1 milijun.

Blagi rast aktive
Bilanca bankovnog sustava pokazuje koliko je kriza usporila gospodarski rast, pa time i rast financijskih institucija. Krajem ožujka aktiva svih banaka iznosila je 374,1 milijardu kuna. U godinu dana ta je aktiva, tako, porasla tek 1,8 posto. U doba najsnažnijeg rasta banaka, prije pet ili šest godina, godišnji rast aktive bankovnog sustava znatno je premašivao desetak posto. U izvještaju koji potpisuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke stoji da je blagi rast kreditne aktivnosti banaka u prva tri mjeseca ove godine “bio posljedica rasta kredita sektoru poduzeća”. Tamo se dodaje da je u usporedbi s prethodnim razdobljem “rast kredita državi vidljivo usporen” što ne iznenađuje s obzirom na izdanje obveznica na domaćem tržištu tijekom ožujka. U Splitskoj banci očekuju i nastavak rasta udjela “problematičnih kredita” kod poduzeća i kod stanovništva.