Četiri najveće poslovne banke u Srbiji (Banca Intesa, Raiffeisen, Komercijalna i Hypo Alpe-Adria Bank) počet će u ponedjeljak 24. studenoga primjenjivati kreditne olakšice koje su usuglašene s Narodnom bankom Srbije (NBS). Kako je objasnio guverner središnje banke Radovan Jelašić, dogovorene pogodnosti odnose se na olakšanu otplatu odobrenih kredita.

Bez naknada
Predviđeno je da poslovne banke ukinu naknadu za prijevremenu otplatu svih kredita, osim onih koji se koriste za refinanciranje zajmova uzetih u nekoj drugoj banci. Dogovoreno je i da se korisnicima kredita, ako oni to zahtijevaju, omogući produženje roka otplate do jedne godine. Vrlo značajna pogodnost je ona kojom se klijentima, ako oni to žele, omogućava pretvaranje zajmova s valutnom klauzulom u dinarske kredite, a posebice konverzija pozajmica vezanih za švicarski franak u kredite koji će biti indeksirani u europskoj valuti. Četiri najveće financijske kuće najavile su da će naknadu za prijevremenu otplatu zajmova ukinuti odmah 24. studenoga i da će od tog datuma početi primati zahtjeve za prolongiranje roka otplate i konverziju kredita u dinare, odnosno u eure.

Pozitivan učinak
Banke su najavile spremnost da rečene usluge obave bez dodatnih troškova i da ponudu za produženje roka otplate i izmjenu valutnih uvjeta učine što povoljnijom. NBS je pozdravio najavljene mjere poslovnih banaka, procijenivši da one idu ukorak s aktualnim događajima na financijskom tržištu. U središnjoj monetarnoj instituciji vjeruju da će ti potezi imati pozitivan učinak na likvidnost banaka i da će doprinijeti očuvanju dobrih poslovnih odnosa s klijentima i jačanju njihova povjerenja u bankarski sustav. Očekuje se da će većina banaka, koje posluju na financijskom tržištu Srbije, svojim klijentima ponuditi slične olakšice. Da sve ne bi izgledalo tako idilično, potrudile su se same poslovne banke. Neke od njih su koncem prošlog tjedna priopćile da će “zbog birokratskih problema” ipak odgoditi primjenu dogovorenih mjera. Navodno će se pričekati da najprije NBS izmijeni svoju regulativu i na taj način uvaži promjenu njihove poslovne politike. Uslijedio je komentar guvernera Jelašića da “jako voli bankare, ali i da bi oni ponekad mogli, ne čekajući poticaj središnje banke, povući hrabre poteze”. To bi trebalo značiti da “birokratski problemi” ne postoje i da banke nesmetano mogu krenuti u primjenu dogovorene politike. Kreditne olakšice su neka vrsta prevencije moguće dužničke krize u Srbiji. Inzistiranje na tvrdoj kreditnoj politici moglo bi poslovnim bankama donijeti kratkoročne dobiti, ali bi sve teži položaj korisnika kredita dugoročno mogao rezultirati značajnim gubicima. Ako bi došlo do iskorištavanja klijenata i oni bili dovedeni u situaciju da ne mogu vratiti pozajmljeno, vjerovnicima bi od male koristi bile založene hipoteke. Cijene nekretnina u Beogradu i Novom Sadu već su pale za 10-15 postotaka, a trend obaranja vrijednosti stanova se nastavlja.