Financijska kriza trese većinu svjetskih gospodarstava, no, do nekih zemalja još udarni val još nije došao. Među njima se nalaze Poljska, Slovačka i prije svega Češka. Naime, točno prije deset godina češke, tada još poludržavne banke, našle su se u teškim problemima i to mnogo težim nego što su ih imale banke u drugim zemljama tranzicije. Sanacija tih institucija prije nego što su privatizirane stajala je oko 600 milijardi kruna, što je po tadašnjem tečaju iznosilo gotovo 40 milijardi njemačkih maraka. Radilo se uglavnom o nenaplativim potraživanjima iz tzv. loših kredita. To je bio jedan od glavnih uzroka usporavanja i gotovo zastavljanja razvoja zemlje u drugoj polovici prošlog desetljeća. Češke banke sada, međutim, gotovo i da ne osećaju težinu financijske krize koja se nadvila nad svijetom. A da im ide dobro svjedoče i prvi rezultati poslovanja u tri kvartala ove godine koji pokazuju natprosječni rast dobiti.

KBC u problemima
Gotovo istovremeno je objavljeno da je Česka sporitelna banka povećala dobit za 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, tj. na skoro 600 milijuna eura, dok je njen vlasnik – Erste banka, u Austriji morala zatražiti financijsku injekciju od države u visini 2,7 milijardi eura. Svim većim bankama i sada raste dobit, izuzetak je samo ČSOB (njen je vlasnik belgijski KBC) koja bilježi smanjenje dobiti zbog precijenjenog portfelja za 120 miljuna eura. Analitičari u tamošnjim bankama, investicijskim fondovima, državnim ustanovama, nalaze uglavnom objašnjenje u tome da su izvučene pouke od prije deset i više godina pa su češke, kao i slovačke banke, a u velikoj mjeri i poljske, bile bolje pripremljene za krizna vremena. Prije svega oprezno se pozajmljivalo, vodilo se računa kome i koliko pozajmiti, kao i da se u cjelini ne pretjera s time. Za razliku od vremena kad su se i krediti djelili ‘šakom i kapom’. S druge strane banke Zapada su pozajmljivale sve što su imale, pa i više od toga, a u Francuskoj primjerice čak i trećinu više. U Irskoj, koja je prva osjetila posljedice i ušla u recesiju, banke su pozajmile 2,5 puta više nego što su dobile od ulagača. Češke, slovačke i poljske banke su pozajmile manje to jest 72, 68 i 83 posto onog što su imale na računima ulagača.

Mađarski primjer
Nasuprot tome, mađarsko bankarstvo imalo je 34 posto više pozajmljenih nego dobijenih sredstava. Nije zato iznenađenje što upravo ova zemlja najviše ispašta od bankarskog avanturizma. U mađarskom slučaju ima još jedna otežavajuća okolnost – tamošnje banke su pozajmljivale s tzv. deviznom klauzulom, uglavnom u švicarskim francima, za razliku od, primjerice Češke i Slovačke gdje se pozamljivalo u domaćoj valuti. Kada je započeo pad forinte u odnosu na druge valute, to je jako poskupjelo vraćanje duga i trenutno izaziva velike teškoće. A i mađarska su domaćinstva osjetno više zadužena od čeških ili slovačkih.