Ukupan plasman kunskih kredita, prema Biltenu Hrvatske narodne banke, u rujnu ove godine iznosio je 237,2 milijarde kuna, što je pad od 0,5 posto u odnosu na kraj prošle godine kad je iznosio 238,4 milijarde kuna. Iz banaka pak tvrde da udio kunskih kredita u ukupnom plasmanu kredita raste. Njihov najveći plasman odnosi se na kredite stanovništvu te je u rujnu iznosio 125,8 milijardi kuna, odnosno 53 posto. Od ukupne sume kunskih kredita koje su banke plasirale stanovništvu na stambene kredite otpada gotovo polovica tih kredita (46,6 posto), odnosno 58,7 milijarde kuna. Kunski krediti tvrtkama pak u rujnu su iznosili 89,7 milijardi kuna, odnosno 37 posto od ukupnog plasmana. U odnosu na kraj prošle godine kunski krediti i tvrtkama i stanovništvu bilježe pad, i to za pet posto tvrtkama te za 1,9 posto stanovništvu. Slabi pad, od 1,3 posto, bilježe i stambeni krediti stanovništvu.

Rast kamata
Kamatne stope na kratkoročne kunske kredite poduzećima, pokazuje Bilten HNB-a, porasle su tijekom trećeg tromjesečja, točnije u kolovozu i rujnu, nakon što je cijelo prvo polugodište 2012. obilježila tendenci­ja njihova smanjivanja. Tako su navedene stope u rujnu iznosile 7,2 posto, što je niže u odnosu na razine s početka godi­ne (gotovo za pola postotnog boda). Istodobno su kamatne sto­pe na dugoročne kunske kredite poduzećima u rujnu smanjene na 6,1 posto, sa 6,4 posto, koliko su iznosile mjesec prije, a slično i početkom godine, ali ta se promjena zadržala u vrlo uskom rasponu vrijednosti tih stopa zabilježenih u prvih devet mjeseci 2012. Kamatne stope na kratkoročne kunske kredite stanovništvu bez valutne klauzule stabilne su još od sredine 2011. godine. Iz Hrvatske poštanske banke koja je u rujnu prošle godine prva ponudila stambeni kredit u kunama odgovaraju da su do kraja rujna ove godine krediti u kunama porasli za 12 posto u odnosu na kraj 2011. U HPB-u, koja građanima nudi čak osam vrsta kunskih kredita, od stambenog, nenamjenskog gotovinskog, za legalizaciju nekretnina, za umirovljenike te za studente udio kunskih kredita u ukupnim kreditima krajem rujna ove godine iznosio je 55 posto. Iz ponude kunskih kredita za poduzetnike pak izdvajaju kredit s putovnicom za izvoznike čija se kamatna stopa kreće od 4,7 posto.Iz Erste&Steiermärkische banke, koja u kunama nudi razne gotovinske kredite te one za legalizaciju nekretnina, ističu da je zanimanje za kunske gotovinske kredite ove godine velik, a od uvođenja Erste banka plasirala ih je u iznosu većem od 460 milijuna kuna. Napominju kako su u prošloj godini u ponudi imali gotovinske te poljoprivredne kredite u kunama te da su ih plasirali u iznosu višem od 680 milijuna kuna.

Kune za legalizaciju
Što se pak ukupnog plasmana kredita namijenjenih građanima u prvih devet mjeseci ove godine tiče, na kredite vezane uz kune otpada 24 posto, dok ostatak otpada na kredite vezane uz euro, odgovaraju iz banke. Iz Zagrebačke banke pak navode da udio gotovinskih nenemjenskih kredita u kunama te stambenoga kredita u kunama, koji je banka uvela u rujnu ove godine, a koji se odnosi na razne vrste intervencija u stambenom prostoru kao i za legalizaciju, u ukupno plasiranim kreditima raste. Zagrebačka banka u kunama ima i autokredite za koje tvrdi da predstavljaju glavninu prodaje autokredita banke od njegova uvođenja 2010. godine.  Volksbanka pak nudi kunske nenamjenske kredite te kunske kredite za kupnju novih i rabljenih automobila. Sličnu ponudu kunskih kredita ima i Hypo Alpe-Adria banka, uključujući i stambeni kredit za legalizaciju. Privredna banka Zagreb kao i SG – Splitska banka još ne nude kunske kredite, međutim iz Splitske banke odgovaraju kako je takva ponuda u pripremi.

Loši krediti

Premašeno 14 posto

Udio tzv. loših kredita nastavlja rasti i krajem rujna premašio je 14 posto; od ukupno 287,2 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem rujna ove godine 14,05 posto ili 40,3 milijarde kuna u kategoriji je djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, pokazuju podaci koje je na svojim web-stranicama objavila Hrvatska narodna banka (HNB). Udio loših kredita u ukupnim je kreditima u odnosu na kraj prošle godine porastao za 1,62 postotna boda, sa 12,43 posto krajem 2011. na 14,05 posto krajem rujna ove godine. Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita 9,35 posto, a da i nadalje znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih se rizik naplate približava četvrtini iznosa odobrenih kredita.