Slijedom kretanja Nacionalne referentne stope (NRS), Zagrebačka banka je s 1. siječnja snizila promjenjive kamatne stope na postojeće kredite građanima, priopćili su iz najveće domaće banke. Kako piše Novi list, na postojeće stambene i druge kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečna NRS1, za kredite u kunama kamatna stopa smanjila se za 0,10 postotnih poena, dok se za kredite vezane uz euro kamatna stopa smanjila za 0,09 postotna poena.

Kod ostalih postojećih kredita, kod kojih banka koristi šestomjesečnu NRS2, dolazi do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,06 postotnih poena, a za kredite vezane uz valutu EUR smanjenje iznosi 0,07 postotnih poena, kažu u Zabi. Dodaju da su sve svoje klijente do 15. prosinca 2019. obavijestili o navedenom smanjenju, o umanjenoj visini anuiteta, kao i o novom otplatnom planu. Navode da je od prve objave NRS-a, 7. prosinca 2012., NRS smanjen već četrnaesti put zaredom.

Kamatne stope umanjene su između 1,85 i 2,12 postotna poena za kune te između 2,97 i 3,02 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti, tvrde u Zabi, smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

Dakle, kamate će padati i dalje, što je dobro za potrošače koji mogu jeftinije financirati svoje potrebe, međutim otvara se i pitanje nekih rizika, pogotovo kod potrošačkog kreditiranja, koje su u središnjoj banci kao problematično detektirali još prošle godine, te su izdali preporuku o strožim uvjetima njihovog odobravanja.

Kako je blagdanskom intervjuu Novom listu potvrdio guverner Boris Vujčić, iduće godine HNB će i dodatno pojačati praćenje uvjeta pod kojima poslovne banke potrošačima, građanima, odobravaju sve vrste kredita, pri čemu od nekih zakonskih izmjena očekuju veće ovlasti i lakše djelovanje.

Rizik kredita

Dakle, kada potražnju, koja je najveća za gotovinskim i stambenim kreditima građana, ne može hladiti kamatna stopa, rizike odobravanja kredita pojačano će pratiti regulator. Krediti su možda jeftiniji, ali ne znači da će biti dostupniji.

Naime, i same banke, kako govore neslužbene informacije, odlučile su od polovice iduće godine »revitalizirati« crnu listu dužnika koja je privremeno bila obustavljena. Sve to govori kako se u Hrvatskoj zahuktala potrošnja, potrošačko kreditiranje, kao glavna poluga rasta, a pitanje je uvijek, je li to posljedica zapošljavanja i stvarnog rasta produktivnosti.

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

Jer, ako nije, onda bi riječ mogla biti i o povratku poznatog obrasca »života na dug«, koji je bio dominantan prije globalne krize 2008. Iako dio analitičara tvrdi da je sadašnji rast zdraviji od onog prijekriznog, u zemlji čija je industrijska proizvodnja izuzetno oslabjela, potencijalni rast se dosegne vrlo brzo, a sve iznad vodi u pregrijavanje i dužničku ekonomiju, piše Novi list.