Iako je kriza neto dobit banaka u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu smanjila za petinu, domaće banke ove godine bolje rezultate bilježe u trgovanju devizama kao i u s njima povezanim izvedenicama.

U Biltenu o bankama koji je u srijedu objavila Hrvatska narodna banka i koji obrađuje podatke za prvih pola godine stoji da je “rast troškova rezerviranja za gubitke po lošim kreditima osnovni (…) uzrok manje iskazane dobiti”. No “dobit banaka prije umanjenja za troškove rezerviranja bila je viša nego lani, na što je najveći utjecaj imao rast neto ostaloga nekamatnog prihoda, ponajprije rast dobiti od trgovanja derivatima”. U središnjoj banci objašnjavaju da s obzirom na to da je većina izvedenica vezana uz tečaj te “bankama služi za zaštitu od valutnog rizika”, učinke trgovanja derivatima treba promatrati zajedno s ostvarenim učincima od obračunatih tečajnih razlika, odnosno zajedno s gubicima zabilježenima na toj osnovi. No dodaju da je osim dobiti od trgovanja derivatima znatno porasla i “dobit od trgovanja devizama, dok je gubitak od trgovanja vrijednosnim papirima umanjen.” U Biltenu se dodaje da čak ni “poboljšanje troškovne efikasnosti” nije pomoglo bankama koje bilježe pad profitabilnosti. Bilten donosi i neke podatke o poslovanju banaka koji često izmiču pažnji. Primjerice, krajem lipnja domaće su banke upravljale s ukupno 1281 poslovnom jedinicom, odnosno povećale su njihov broj za 2,5 posto, 31 poslovnicu, u odnosu na kraj prošle godine. Ukupan broj bankomata iznosio je 3483 i porastao je za 141, odnosno 4,2 posto. Gledano u odnosu na broj stanovnika najveća koncentracija poslovnih jedinica zabilježena je u Istarskoj županiji gdje na jednu poslovnicu otpada 1826 stanovnika, navodi se u Biltenu. S druge strane najteže do bankovne poslovnice dolaze stanovnici Vukovarsko-srijemske županije gdje njih čak 7061 “otpada” na jednu poslovnicu neke banke. Na području svih županija u RH poslovale su tri velike banke. Najviše je banaka poslovalo u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.
(pd)

Brojke

Bankomati i poslovnice
U godinu i pol, od kraja 2007. pa do kraja lipnja ove godine, domaće su banke otvorile gotovo stotinu novih poslovnica. Sa 1189 u 2007. godini njihov broj je narastao na 1281. Istovremeno, broj bankomata povećan je sa 2995 na 3483.

Vodeća Istarska županija
Prosječan broj stanovnika po jednoj bankovnoj poslovnici u Hrvatskoj iznosio je krajem lipnja 3464, a broj stanovnika po bankomatu 1274. Najbolje je u Hrvatskoj “pokrivena” Istarska županija gdje na jednu poslovnicu prosječno dolazi 1826 stanovnika, a na jedan bankomat njih 674.