Ministri financija sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) u Kanadi su iskazali složnost za novu regulaciju banaka koja bi bila mnogo stroža od sadašnje.

Želja grupe G7 jest ne dopustiti novu financijsku krizu, odnosno bankama ograničiti stupanj rizika i/ili nametnuti određena davanja i poreze. Glavni motiv sastanka ministara financija država G7 koji se održavao tijekom vikenda jest kako natjerati banke da snose dio troškova krize koju su prouzročile. Prema posljednjim podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) vlade i središnje banke potrošile su više od 11 bilijuna dolara za spas svjetske financijske industrije. Financijske institucije su samo kroz izravnu pomoć dobile ukupno 1,56 bilijuna dolara te dodatnih 5,21 bilijun za kupnju imovine i garancije te 4,64 bilijuna za garancije duga. Političari sada žele da banke, od Citigroupa u New Yorku do Royal Bank of Scotland u Edinburghu, na svoja “leđa” preuzmu većinu troškova spašavanja.

Obama već počeo
Koliko je pitanje povrata novca poreznim obveznicima postalo vrhunsko političko pitanje pokazuje i podatak kako su banke ponovno počele s isplatama izdašnih bonusa menadžerima. Taj je potez ovih dana vladu američkog predsjednika Baracka Obame stavio u neugodan položaj jer joj popularnost rapidno pada. Obama je sa suradnicima stoga predložio namet od 0,15 posto bankama koje imaju imovinu višu od 50 milijardi dolara. Na taj način pokušava vratiti 90 milijardi dolara koje su banke dobile kako ne bi propale. Cilj te ideje, kao i ideje ministara financija G7, jest ne ponoviti rečenicu “moramo ih spasiti jer su preveliki da propadnu”, kao što je bio slučaj tijekom turbulentnih dana krize. “Postoji zajednički napor u koordiniranju globalnih pravila za banke, pa i mogućnost donošenja nameta. No svi smo donijeli zaključak kako to mora biti univerzalni instrument kako bi se izbjegla naknadna arbitraža”, izjavila je francuska ministrica financija Christine Lagarde.

Opasnost nameta
Analitičari već upozoravaju kako bi eventualno oporezivanje banaka moglo dovesti i do situacije da bi neke mogle poslovanje preseliti na manje regulirana tržišta, kao što su tzv. off-shore zone. No malo je vjerojatno da će neke od najvećih banaka svijeta preseliti na Cipar ili Kajmansko otočje. Pored nameta koji se planira, u SAD-u se ponovno pokušava oživjeti regulacija koja je bila na snazi do kraja 20. stoljeća poznata kao Glass-Steagallov zakon. Banke koje su “prevelike da bi propale” vrlo vjerojatno će morati odvojiti komercijalno i investicijsko bankarstvo. Taj “novi” prijedlog postao je poznat kao Volckerovo pravilo jer ga je predložio bivši čelnik američkih Saveznih rezervi Paul Volcker. No Amerikanci nisu jedini koji bankama pokušavaju naplatiti spašavanje u protekle dvije godine. U Velikoj Britaniji bankari su prisiljeni platiti jednokratni porez na bonus od 50 posto. Švedska je pak još 2008. pokrenula fond koji redovnim godišnjim uplatama financiraju banke, a namjera fonda je potpora sigurnosti financijskog sustava.