Domaće banke 'pospremile' su na račune Hrvatske narodne banke čak dvije milijarde kuna viška likvidnosti, doznaje Poslovni dnevnik. Toliko je, naime, novca deponirano na prekonoćnim depozitima kod središnje banke koja na njih plaća tek 0,25 posto kamate.

"Prekonoćni depoziti su visokoj razini jer se radi o početku razdoblja održavanja likvidnosti. Nakon kratkotrajnih poremećaja prije par mjeseci likvidnost je sada dobra, tečaj se stabilizirao na nešto višim razinama i nisu izraženi deprecijacijski pritisci na domaću valutu pa je time i kunska likvidnost dobra", kaže glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić. No odluka banaka da višak likvdnosti drže na sigurnom gotovo bez prinosa, umjesto da ga plasiraju tvrtkama i građanima dobar je pokazatelj stvarnog stanja u gospodarstvu. Dok banke bježe od rizika s jedne strane, potražanje realnog sektora za kreditima gotovo i nema. Zbog neizvjesnosti trend razduživanja građana i dalje traje, a upitna je kvaliteta potražnje tvrtki. Gomilanje novca kod HNB-a argument je kritičarima koji ističu da banke ne žele kreditirati gospodarstvo dok novca za to očito ne nedostaje.

Šantić upozorava da se kratkoročna likvidnost ne može promatrati na takav način. "Kratkoročna likvidnost ne može se koristiti za kreditiranje, a povrh toga banke imaju osigurane izvore financiranja", kaže Šantić. Problem je u kvaliteti potražnje kod korporativnog sektora, o čemu svjedoči kontinuiran rast nenaplativih plasmana banaka koji su prema posljednjim podacima dosegnuli 24,4 posto što znači da banke imaju problema s naplatom svakog četvrtog zajma koje su odobrile tvrtkama. Kod građana je situacija umjerenija; zbog neizvsnih prilika i nesigurnost na tržištu rada oni i dalje smanjuju svoja zaduženja prema banakama. Iako daleko od razmjera korporativnom sektoru, loši krediti kod segmenta stanovništva također su u porastu. U posljednjem tromjesečju nenaplativi krediti građanima porasli su 8,9 posto na 9,3 posto. Ukupni loši krediti premašili su 14 posto.