Dok su potrošači uvjereni da ih se tretira kao pokretne bankomate i “guli” u svakoj prilici, bankari se žale da potrošači moraju odrasti i konačno početi čitati što potpisuju. Tako otprilike izgledaju suprotstavljeni pogledi na problem zaštite potrošača u kreditiranju o čemu se raspravljalo na okruglom stolu “Zaštita potrošača i financijska pismenost za fer kreditiranje”. “Potrošače ne treba štititi toliko koliko se u javnosti misli jer je interes banke informirani potrošač. Čim je on informiran, veća je šansa da će vraćati kredit”, istaknuo je braneći boje bankara direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček. Poručio je da će HUB inzistirati na tome da banke nose svoju odgovornost, ali da to očekuje i od klijenata. Očekivano, dva najveća problema oko kojih nema razumijevanja ni dogovora su pitanje promjenjive kamatne stope i krediti u švicarskim francima. Bankari se brane da se cijena kredita formira sukladno tržišnim promjenama te da klijente nitko nije tjerao da dižu kredite u francima. “Potrošači ne postupaju uvijek racionalno. Klasičan primjer za to je kad mu banka odbije dati kredit. Što on prvo učini? Ode u drugu banku”, kaže Bohaček.
Podcjenjivanje klijenata
Takvu argumentaciju udruge za zaštitu potrošača drže drže podcjenjivačkom, a promjene kamata netransparentnim. “Banke su nam godinama nudile kredite u švicarskim francima i onda nas danas prozivaju da smo kockari jer nismo znali da će tečaj rasti”, rekla je predsjednica Potrošačkog Foruma Mira Brumerček-Lukačević. Ona, međutim, ostaje pri stavu da se klijenti nisu svojom krivnjom našli u situaciji da ne mogu vraćati kredite.Sudska vještakinja za bankarstvo Marija Duljković napominje da je bit problema što se ključni rizici (posebice valutni i kamatni) u potpunosti prebacuju s banke na korisnike kredita koji prilikom ugovaranja nisu jasno informirani o svim ugovornim odredbama. “Ako se preuzmu obveze, a potrošači nisu adekvatno informirani, nastaju dugoročne posljedice ne samo za korisnika kredita već i za čitave obitelji. Automobil se može prodati, no što ako je u pitanju stambeni kredit”, kaže Duljković.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.koliko i od kog se prodalo stanova poticanih i dogovorenim mjerama
novci smanjenjem /Rohatinski/obvezne prićuve banaka su pokrenule neke tokove
dobro bi bilo čuti koje i kakvi su financijski efekti iste mjere na privredu
dali na tim papirima /nemogu ih zvati dokumentima/ uopćte išta piše ili je to samo neka zezancija pućka predstava na sajmu jer tako olako se preko tog sveg prelazi
dali slanje "opomena" i obostrani troškovi "financijski vremenski" preko raznih centara za upravljanje potraživanja dolazi na naplatu korisnicima banaka i dali su pravno zakonski legalni s obzirom na formu i sadržaj istih i poziv na očitovanje i dostavu dokumena i podataka koji su iskljućiva stvar važečih ugovornih obveza ugovornih strana "banaka i klijenata istih"
/pošto se pozivaju na obveze koje ne stoje u stvarnom stanju ugovorenih strana bez ikakve vjerodostojne isprave i dokaza o istinitosti navoda samo sa pozivom da im se dostavi dokaz da oni nisu u krivu u svom navodu po istoj opomeni i prijetnje o poduzimanju nužnih koraka bez navođenja "kojih to koraka" dosta zbunjujuće i zabrinjavajuće s obzirom da banka nije ni na koji naćin kontaktirala korisnika po istoj stvari jer ista stvar i ne postoji/
ko lovi u mutnom i na ćiju štetu
kakva im je uloga bila u sustavu privatizacijske i ratno profiterske pljaćke u RH bila
ustavna zakonita moralna poslovna sve u duhu pravila i propisa struke
dali je tu bankarska tajna i zaštita klijenata nadrasla sve gore pobrojano
dali marketinški trikovi i tehnike (savjetovanje uposlenika istih pri nuđenju svojih proizvoda-roba neukom građanstvu za tu oblast u djelu podrazumjeva potpuno strućno informisanje o uzrocima i posljedicama kratkoroćnim – dugoroćnim (da uzimanje stana auta pod zalog ne znaći da je to i tako nego da če mu ako to zaželi uzeti i sve drugo što ima sve po od sebe izdanoj vjeredostojnoj ispravi /ono što su govorili i u reklami kao sredstvu nagovaranja i prezentiranja proizvoda sa jedinim ciljem da ga prodaju i kupćevim potpisom ovjere/ sve uredno napisano i ovjereno od kupca i plaćeno
dali su ista upozorenja i objašnjenja izdavali u pismenoj formi i od sebe kao pravnog strućnog subjekta potpisano sa istim pravnim posljedicama
opreza radi je potrebno napomenuti da proizvod potiće od sirovine – izvora i tržišta koji prodavatelj nudi na taj i takav aćin prezentira pa onda i prodaje potiće u cjelosti iz tržišta koji prodavatelj u svim djelovima kontrolira i upravlja (pa samim tim ima neoranićenu mogućnost manipulacije i stvaranja uvjeta da u cilju ostvarenja svog osnovnog i jedinog cilja naruši na štetu kupca ugovorni – partnerski ugovoreni odnos)
pitanja ima mnogo o ulozi i poziciji banaka u društvu da se nebi sva ona postavila na nivo ugroze nacionalne i građanske sigurnosti
država kod nas i postoji samo radi banaka, oni su tu da udovolje lijenim, nesposobnim, priglupim ali halapljivim bankarima, koji imaju privlegije kakve nitko nigdje nema.
dovoljno je pogledati ovrhe, oni ovrhe provode bez sudskog postupka i još ih naplaćaju, sve na bazi nekih protuustavnih i protuzakonitih izjava koje su korisnici kredita/jamci potpisali na mus.
ovim država, pogotovo pravosuđe faktički legaliziraju bezakonje, jer izjava nekakvog bokca stavlja mu kuću na bubanj, a neosporena faktura koju recimo agrokor ili bilo tko drugi ne plaća po godinu dana samo je nekakav šareni dokument koji treba godine sudovanja da bi doveo do sasvim neizvjesnog ishoda naplate.
zašto bi banke imale ikakvu prednost u naplati potraživanja u odnosu na bilo koga drugog? zato što su bankarske klike uz vlast, bio to rohatniski, bili to svi oni drugi “ekonomisti” tvrde: bez banaka se ne može, a bez cijele cjelcate industrije se može.
kako rinzaj kaže, oni sami su napravili državu ovisnu o bankama, pa sad govore da se bez njih ne može, dok su industriju, jedinu branu od zaostalosti i siromaštva, hotimice i sustavno uništavali, jer bi njihov parazitski sustav bio ugrožen kad bi itko poštenim i stručnim radom mogao doći do dobre zarade – u zemlji gdje lihvari caruju svi ostali moraju biti siromasi.
ja bih većinu tih naših ekonomista u državnim institucijama glavačke izbacio na cestu, jednom jednostavnom mjerom mogla bi se puno unaprijediti situacija.
Uključite se u raspravu