Kreditni portfelj banaka nastavlja silaznim trendom, posljednji podaci govore da gotovo 9,3 posto svih kredita ulazi u kategoriju problematičnih. Od 256 milijardi kuna ukupnih kredita bankama naplata ‘šteka’ na oko 24 milijarde kuna. Ako prosječan gubitak po lošim plasmanima iznosi 40 posto znači da klijenti bankama nikada neće vratiti više od 9,5 milijardi kuna!

Najviše problema s vraćanjem kredita, zbog gospodarske situacije, imaju tvrtke. Udio loših kredita tvrtkama premašio je 14 posto, a više od polovice svih problematičnih zajmova čine upravo oni dani kompanijama. Udio građana, odnosno sektora stanovništva, zasad nije problematičan, no i ta je brojka u zabrinjavajućem uzlaznom trendu. Iako je problem naplate bez iznimke pogodio sve, nisu sve banke podnijele jednaki udar. Najizraženiji rast u posljednje vrijeme imale su srednje banke, a velike ih prate gotovo u stopu. Zanimljivo, male banke imale su dvostruko sporiji rast loših kredita, no one i dalje vode u ukupnom udjelu loših kredita na tržištu. Statistika loših kredita vodi se u središnjoj banci na tri razine kašnjenja; do mjesec dana, između jednog i tri mjeseca te dulje od tri mjeseca. Kašnjenje u otplati do mjesec dana u pravilu nije zabrinjavajuća stavka i ona je bez obzira na krizu iznimno visoka. Kasni li klijent primjerice samo jedan dan, u statistiku loših kredita ubraja se cjelokupni iznos glavnice i pripadajuće kamate. Najbolji pokazatelj je kašnjenje dulje od tri mjeseca jer je vjerojatnost da klijent vrati kredit nakon toliko vremena prilično mala. Stavka kašnjenja od jednog do tri mjeseca dobar je pokazatelj mogućeg pogoršanja situacije u privredi. Ne dogodi li se nešto nepredviđeno na financijskim tržištima do kraja godine, poput umalog bankrota Grčke, bankari očekuju da će loši krediti svoj vrhunac doseći do kraja 2010. nakon čega bi trebao uslijediti oporavak.