Troškovi zaduživanja banaka u eurozoni znatno su se smanjili u odnosu na troškove koje plaćaju najbolje i najveće kompanije Staroga kontinenta.

Prvi je to slučaj od kraja 2009. da su troškovi izdavanja novoga duga banaka na obvezničkim tržištima manji od korporativnog duga. Naime, dužnička kriza u eurozoni dovela je do toga da je prosječan trošak izdavanja neosiguranih obveznica banaka skočio znatno iznad prinosa koji su plaćale kompanije s kreditnim rejtingom na tržištima kapitala. Prošle je godine u studenom zabilježen vrhunac "spreada" obveznica banaka. Tada je iznosio 115 baznih bodova. To znači, piše Financial Times, da su banke posuđivale novac po znatno višoj cijeni nego što su to radile kompanije koje su im ujedno bile i najbolji klijenti. Ipak, postoji i pozitivna strana koja je posljedica skupljeg zaduživanja banaka. Viši troškovi zajmodavaca ohrabrili su kompanije koje su počele intenzivnije izdavati korporativne dužničke papire, poput korporativnih obveznica ili zapisa, jer su uvjeti na tržištu postali povoljniji.

No u posljednje vrijeme spreadovi su se smanjili i posljednji podaci pokazuju, piše FT, da su prosječni prinosi na dugoročnije obveznice banaka 10 baznih bodova ispod prosječne razine korporativnih obveznica. "To pokazuje da poslovni modeli banaka mogu opet početi funkcionirati", izjavio je Huw van Steenis, analitičar Morgan Stanleya. Ističe kako bi to poboljšanje za banke moglo smanjiti nestabilnosti u financijskom sustavu eurozone zato što zajmodavci čiste svoje bilance i knjige kredita. "Kada se trošak i dostupnost dugova banaka poboljša, sistemski rizik pada, što pridonosi početku procesa razduživanja", zaključuje van Steenis.