EN DE

Bankari očekuju ove godine pad BDP-a i do dva posto

Autor: Tin Bašić
21. srpanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka/Davor Puklavec/PIXSELL

Glavni ekonomisti šest banaka smatraju da će ove godine BDP pasti između 0,8 i 2 posto, s HNB smatra da će ta korekcija biti 1 posto.

Bankari u ovoj godini očekuju pad bruto domaćeg proizvoda od prosječnih 1,1 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka revidirali su svoje prognoze kretanja BDP-a u ovoj godini i sada očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u 2013. pasti za 1,1 posto, dok su ranije prognozirali prosječan pad od 0,2 posto, objavljeno je iz Hrvatske udruge banaka (HUB).Ekonomisti okupljeni u Klubu glavnih ekonomista HUB-a, u publikaciji "HUB analize" za koju je anketa provedena ovoga mjeseca, očekuju da će se pad hrvatskog BDP-a ove godine kretati između 0,8 i 2 posto. "Izglede koji su izašli prije približno šest mjeseci nazvali smo 'Ipak pad u 2013.?'. Šest ekonomista velikih banaka u prosjeku je tada očekivalo pad BDP-a za 0,2 posto, a raspon se kretao od -1,5 posto kod najpesimitičnijeg ekonomista, do 0,5 posto kod najoptimističnijeg. Pri tome su dva ekonomista prognozirala rast, trojica pad, a jedan je bio 'na nuli'", stoji u priopćenju HUB-a. Šest mjeseci kasnije pesimizam se dodatno proširio među glavnim ekonomistima.

Bankari u ovoj godini očekuju pad bruto domaćeg proizvoda od prosječnih 1,1 posto.

Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka revidirali su svoje prognoze kretanja BDP-a u ovoj godini i sada očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u 2013. pasti za 1,1 posto, dok su ranije prognozirali prosječan pad od 0,2 posto, objavljeno je iz Hrvatske udruge banaka (HUB).Ekonomisti okupljeni u Klubu glavnih ekonomista HUB-a, u publikaciji "HUB analize" za koju je anketa provedena ovoga mjeseca, očekuju da će se pad hrvatskog BDP-a ove godine kretati između 0,8 i 2 posto. "Izglede koji su izašli prije približno šest mjeseci nazvali smo 'Ipak pad u 2013.?'. Šest ekonomista velikih banaka u prosjeku je tada očekivalo pad BDP-a za 0,2 posto, a raspon se kretao od -1,5 posto kod najpesimitičnijeg ekonomista, do 0,5 posto kod najoptimističnijeg. Pri tome su dva ekonomista prognozirala rast, trojica pad, a jedan je bio 'na nuli'", stoji u priopćenju HUB-a. Šest mjeseci kasnije pesimizam se dodatno proširio među glavnim ekonomistima.

"Sada svi prognoziraju pad, a prosjek se pomaknuo s -0,2 posto na -1,1 posto. Ta korekcija uvjetovana je promjenama na pozicijama investicija i izvoza. Dok se prije šest mjeseci očekivao njihov blagi rast, sada se očekuje blagi pad", stoji u analizi. Prognoze iz siječnja, naime, govorile su o očekivanom rastu investicija za 3,1 posto, a izvoza za 0,5 posto, a sada ekonomisti očekuju da će investicije u 2013. pasti za jedan posto, a izvoz za 0,3 posto. Pogoršana je i prognoza za osobnu potrošnju, za koju se u siječnju očekivalo da će pasti za 1,3 posto, a u srpnju za 1,8 posto. Promatra li se prosjek očekivanja glavnih ekonomista, to je pesimističnije od Hrvatske narodne banke.

Naime, HNB je također revidirao svoja očekivanja i smatra da će ove godine BDP pasti oko 1 posto, a iduće bi trebao rasti 0,7 posto. Krajem prošle godine kada su radili posljednje takve projekcije gospodarskih kretanja, u HNB-u su smatrali da će BDP ove godine ostvariti blagi rast od 0,3 posto i to zbog investicija. No one su izostale, a pada i osobna potrošnja i potrošnja države, kao i izvoz. 

Prognoze

Tržište rada
Prije šest mjeseci glavni ekonomisti su očekivali da će stopa nezaposlenosti u 2013. biti 15,9 posto. Sada smatraju da će biti 17,4 posto. 

Javne financije
U najnovijoj analizi glavni ekonomisti smatraju da će javni dug iznositi 71,3 posto BDP-a, a u siječnju su mislili da će biti 72,1 posto.

Tečaj
Raspon odnosa kune i eura trebao bi biti od 7,50 do 7,60.

Autor: Tin Bašić
21. srpanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (5)
Pogledajte sve

Za razera i sammira

Gospodo,

Neka mi bude dopušteno reći da sam tvrdio – i dalje tvrdim – da će nam prvo doći u posjet MMF sa zadatkom sređivanja statističke službe kako bi točno ustanovili koliki je stvarni državni dug (sve ono što je potpisala Vlada). Dakle i razer i ja se slažemo da će biti iznenađenja a la Grčka, posebno kod “jedinica lokalne samouprave” (županija i općina) a la Španjolska.

Što se tiče Linića, on poput biciklista ide linijom najmanjeg otpora: gazi one ispod sebe a sagiba leđa pred onima iznad njega. Pa i sam je govorio o prekomjerenom broju “zaposlenih” na budžetu, enormnom broju umirovljenika, priviligirenim mirovinama…

Kada bi imao za to petlje, morao bi jednostavno početi raditi sve ono na što će nas uskoro natjerati da radimo prvo MMF, a ond a “trojka”. Na primjer otpustiti barem 10.000 činovnka koji su na budžetu (plus barem 2.000 na HRV-u; ukinuti HGK – ili barem ukinuti obaveznu članarnu) itd…itd…

To bi dalo kudikamo veće efekte od “rata” s bankama oko minusa (ostavimo sad po strani rat oko valutne klauzule za “švicarce” i sve nelogičnosti koje to prate).


Za jfact

Ključna pitanja

Pa zaboga kolega V niste postavili najvažnije pitanje: kakav razvoj događaja slijedi nakon (i) službenog priznanja da Hrvatska više nije u stanju servisirati svoj državni (uvjetno rečeno, zbir unutrašnjeg i vanjskog; dakle svi dugovi koje je potpisala Vlada).

Potpitanje: koji je za Hrvatsku održivi dug (sustainable debt) i što će biti s ostatkom? Koja će biti uloga MMF-a a koja "trojke"? Hoće li oni na Hrvatsku primjeniti hibrid grčko-ciparskog scenarija? Ostatak namaknti porezom na depozite a la Cipar? Koliko će se ljudi koji primaju plaće iz budžeta morati otpustiti(zaboravite razliku između javnog i državnog sektora) – bolje rečeno koliko iznad 10.000 a la Grčka?

To su ključna pitanja na koja treba što prije odgovoriti, a ne od njih bježati!

I još nešto: imajte na umu da obične ljude, "raju" nitko ništa neće pitati. Sabor će jednostavno izglasati sve što mu se bude serviralo, samo da bi nastavili primati svoje plaće – istom kao grčki parlament (naravno uvijek sa tijesnom većinom).

Marx, vjerojatno neka varijanta scenarija koji si vec prije iznio.

Da bi znali izracunati gorenavedeno, trebali bi neke prave podatke- a ja se bojim da tu ima puno kostura(skriveni dugovi). Odrzivi dug zavisi od potencijala ekonomije, a u ekonomiji koja NEMA, niti ce imati sdansu za ikakav veci rast, on je puno manji od sadasnjeg.

Siguran sam da ce biti otpustanja, mozda reza u penzijama, a za ostalo ovisi.

Nadam se da ce i ova iznimno stetna vlast dati ostavku.

linić nam je lagao prošle godine da ćemo imati rast BDP-a, pa je bio pad! za ovu godinu također je najavio rast, a opet će biti pad! zašro ne smijene tog čovjeka kad očito ne zna raditi svoj posao i sve krivo procjenjuje?? istovremeno poreznim haračem uništava zadnje ostatke HR gospodarstva i cijedi građanima zadnje lipe iz novčanika????

Za jfact

Ključna pitanja

Pa zaboga kolega V niste postavili najvažnije pitanje: kakav razvoj događaja slijedi nakon (i) službenog priznanja da Hrvatska više nije u stanju servisirati svoj državni (uvjetno rečeno, zbir unutrašnjeg i vanjskog; dakle svi dugovi koje je potpisala Vlada).

Potpitanje: koji je za Hrvatsku održivi dug (sustainable debt) i što će biti s ostatkom? Koja će biti uloga MMF-a a koja “trojke”? Hoće li oni na Hrvatsku primjeniti hibrid grčko-ciparskog scenarija? Ostatak namaknti porezom na depozite a la Cipar? Koliko će se ljudi koji primaju plaće iz budžeta morati otpustiti(zaboravite razliku između javnog i državnog sektora) – bolje rečeno koliko iznad 10.000 a la Grčka?

To su ključna pitanja na koja treba što prije odgovoriti, a ne od njih bježati!

I još nešto: imajte na umu da obične ljude, “raju” nitko ništa neće pitati. Sabor će jednostavno izglasati sve što mu se bude serviralo, samo da bi nastavili primati svoje plaće – istom kao grčki parlament (naravno uvijek sa tijesnom većinom).

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close