Tvrtke, građani i država otplaćivali su domaćim bankama 280,5 milijardi kuna kredita krajem srpnja, najnovija je brojka Hrvatske narodne banke (HNB) o zaduženosti domaćih sektora. Usporedi li se masa kredita s onom prije godinu dana, vidljivo je da je obujam zajmova vrlo blago porastao za tek 1,6 posto.

Premda je količina kredita stagnirala, što ne iznenađuje s obzirom na gospodarsku situaciju i višegodišnju krizu, u proteklih godinu dana došlo je do promjene u strukturi ukupnoga kreditnog portfelja. Kad je u pitanju država, kreditne linije očekivano su veće nego prošle godine. Zajmovi središnjoj državi veći su 14,8 posto te iznose 24,9 milijardi kuna. Za trećinu su veće i obveze republičkih fondova koji su krajem srpnja otplaćivali 15,3 milijarde kuna, a tek su manji rast od 4,5 posto zabilježile obveze lokalne države koje su se popele na 2,4 milijarde kuna. Istodobno su se u samo jednu godinu dana za četvrtinu smanjili dugovi državnih tvrtki pa one sada vraćaju 6 milijardi kuna. Kompanije u privatnom vlasništvu smanjile su zaduženje za 0,8 posto, na 97 milijardi kuna. Kad je u pitanju segment bankama najizdašnijeg i najsigurnijeg sektora stanovništva, može se primijetiti kontinuirano razduživanje po gotovo svim tipovima kredita osim kategorije “ostali”. Stambenih kredita u otplati krajem prošlog mjeseca bilo je 58,4 milijarde, što je 2,1 posto manje nego prije godinu dana. Najveći pad bilježe krediti za automobile kojih je čak 30,7 posto manje – 3,7 milijardi kuna. Hipotekarni krediti pali su na 2,9 milijarde kuna (-5,5%), a krediti po kreditnim karticama pali na 3,8 milijardi kuna (-6,2%). U kategoriji “ostalih” kredita građani otplaćuju 51,4 milijarde kuna ili 0,1 posto više.