Nisu samo najveće svjetske burze obilježile najgori početak godine u posljednjih nekoliko desetljeća, nego se isto dogodilo i tržištima kapitala u regiji. Opći pad burzovnih indeksa u regiji povezan je sa stanjem na svjetskom tržištu kapitala i svjetskim gospodarstvom u cjelini koje trese financijska kriza koja je prvotno počela u SAD-u, ali i specifičnim političkim okružjem u kojima se nalaze zemlje regije. Dionički indeks Ljubljanske burze SBI-20 u siječnju je pao 9,93 posto, a lošije je prošao SASX-10, indeks Sarajevske burze, koji se strmoglavio 13,42 posto, odnosno na razinu koju je imao u siječnju prošle godine. Gori od njega bio je samo zagrebački CROBEX koji je potonuo 13,69 posto. Banjolučki indeks BIRS, koji je prošlu godinu jedini završio u minusu, siječanj je završio s najmanjim padom u regiji, od 4,62 posto. Taj najmanji pad objašnjava se ravnotežom u regiji jer je posljednjih nekoliko mjeseci prošle godine zabilježio najmanji rast. Makedonski MBI-10 izgubio je 8,19 posto vrijednosti, dok su crnogorski indeksi MOSTE i NEX20 pali 10,41, odnosno 10,37 posto. Početak godine nije najavljivao ovako velike padove.

Strah od recesije
Prvi dio siječnja donio je na regionalne burze manju korekciju, koja se smatrala uobičajenom za početak godine kada je promet u pravilu manji. Sredinom mjeseca sve burze u svijetu pogodila je žestoka korekcija nakon što su ulagači osjetili strah poslije najave da bio američko gospodarstvo koje je najjače u svijetu moglo upasti u recesiju. Posljedica tog straha ogledala se u velikim padovima burzovnih indeksa i gubicima mjerenim milijardama dolara u samo nekoliko sati trgovanja. Ako ništa drugo, ova kriza je pokazala da regionalne burze nisu odvojene od glavnih svjetskih financijskih tokova te da svaka kriza u svijetu neminovno utječe i na njihove izvedbe i rezultate. Međutim, kretanje burzi teško je predvidjeti jer na njih utječu i različiti lokalni faktori. U slučaju regionalnih burzi riječ je o političkim faktorima koji dodatno utječu na ponašanje investitora koji su stoga sve manje zainteresirani za regiju te povlače svoja sredstva. Politička neizvjesnost najbolje se očitava na primjerima Srbije i Bosne i Hercegovine koja ima utjecaja i na ostatak regije. U Srbiji je faktor nestabilnosti na burzi neriješeni status Kosova i s tim povezani istupi srpskih političara. Nakon što je u nekoliko navrata srbijanski premijer Vojislav Koštunica zaprijetio Europskoj uniji da Srbija neće potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ako pošalje na Kosovo svoje snage, ulagači su reagirali sa skepsom i počeli se povlačiti. EU je Srbiji stoga ponudio oblik privremenog Sporazuma što je nedavno podiglo indeks. Nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora Boris Tadić pobijedio radikala Tomislava Nikolića, ulagače je zahvatio optimizam te je indeks također reagirao rastom. Sarajevska burza još teže osjeća posljedice političkih problema. Ona je manje likvidna od Beogradske burze zbog čega se mnogo teže bori s političkim problemima. Nakon što se prošle godine zaoštrila situacija u vezi sa statsom Republike Srpske, najnoviji se problem pojavio u vezi s neuspjehom dogovora o ustavu kojega ta državo još nema.

Nepovjerenje
Nemogućnost dogovora političke vlasti o bilo kojem važnijem pitanju dovodi do nepovjerenja ulagača, a time i do manje likvidnosti. Crna Gora, baš kao i Bosna i Hercegovina, još ima problem koji je mučio Hrvatsku do prije godinu dana. Ta mala država ima dvije burze što smanjuje efikasnost i povećava nepovjerenje ulagača. Upravo su čelnici Zagrebačke burze nedavno savjetovali svojim crnogorskim kolegama, na temelju svojih iskustava, da naprave odlučan korak u spajanju tih burzi. Najnovija istraživanja pokazuju da bi se to moglo uskoro i dogoditi. Naime, od 29 brokerskih kuća koliko ih je Crnoj Gori 25 se izjasnilo za ujedinjenje, tri su neopredijeljena, a samo jedan je protiv. Ovi događaji prelijevaju se i na ostale burze u regiji na način da ulagači pokrivaju gubitke s jedne burze prodajom dionica na burzama u susjedstvu. Kako će se dalje kretati regionalno tržište kapitala nezahvalno je prognozirati, ali gledano kratkoročno, svi očekuju objavu godišnjih financijskih izvješća kompanija koji bi trebali na neko vrijeme odrediti kretanje ulagača.

Skok indeksa Belex 15

Samo dan nakon pobjede Borisa Tadića na predsjedničkim izborima na Beogradskoj burzi došlo je do povećanja cijena domaćim preduzećima. Indeks najlikvidnijih dionica Belex 15 povećan je do 12 sati za sedam posto, što predstavlja najveći skok u posljednjih osam mjeseci. Prema podacima Beogradske burze, u prva dva sata trgovanja većina dionica zabilježila je rast između dva i 16 posto. Dionice kompanija Soja protein, Tigra i Energoprojekta, koje se nalaze na prestižnoj A kotaciji burze porasle su za 10 posto. Isto povećanje zabilježile su i dionice niške AIK banke, s kojima se najviše trguje na burzi. (R. Petković)